Savremena žena

Prim. dr Slavica Plavšić

20. 10. 2021. 14:52 1

Dr Plavšić piše za Direktno: Zbog zagađenja ćemo nositi nano maske

Aplikacija za merenje kvaliteta vazduha AirVisual ovih dana ponovo svrstava Beograd i još nekoliko gradova u Srbiji na listu najzagađenijih gradova na svetu, a prekomerno zagađenje beležile su i merne stanice republičke Agencije za zaštitu životne sredine. U Srbiji svake godine od posledica zagađenog vazduha umre preko 12.000 ljudi, a životni vek građana je za deset godina kraći nego, primera radi, u skandinavskim zemljama.

Poslednja analiza uticaja zagađenja na smrtnost u svetu, koju je Globalna alijansa za zagađenje i zdravlje uradila pre dve godine, u Srbiji godišnje na 100.000 stanovnika prevremeno umre 175 stanovnika zbog zagađenja. Iza Srbije se nalazi Gruzija sa 140, Bugarska sa 137, Ukrajna sa 128 i Bosna i Hercegovina sa 125 smrti godišnje. Na Islandu je taj broj 37, a u Irskoj 41. 

Najveći zagađivači u Srbiji su dve termoelektrane na ugalj u Obrenovcu i Kostolcu, koje se nalaze među prvih 10 elektrana sa najvećim zagađenjem i najvećim uticajem na zdravlje ljudi u Evropi, zatim Rudarsko-topioničarski basen Bor, Železara Smederevo, fabrika Krušik, kao i mnoga druga industrijska postrojenja. Veliki zagađivači su i ložišta nekvalitetnog uglja u domaćinstvima, stari automobili itd. Proizvodnja energije iz uglja i njihova upotreba u domaćinstvima za zagrevanje, najviše doprinose lošem kvalitetu vazduha u Srbiji.

Zbog toga se u zimskim mesecima beleže najviši nivoi aerozagađenja. I tokom prošle godine Beograd je više puta bio najzagađeniji grad u svetu. Za njim slede Niš, Smederevo, Kosjerić, Pančevo, Novi Sad, Užice, Bor, Valjevo, Kraljevo, Zaječar, Požarevac, Subotica...

Brojna istraživanja i dokazi pokazuju da su glavni zagađivači koji utiču na zdravlje, čvrste čestice poput PM2.5 (promera 2,5 mikrometara ili manje) i PM10 (promera 10 mikrometara ili manje), zatim ozon, azot-dioksid, sumpor-dioksid, metan, živa i čađ dobijena izgaranjem ugljovodoničnih gasova.

Nošenje običnih hiruških maski štiti od udisanja krupnijih čestica. Udisanje toksičnih gasova mogu da ublaže samo Nano maske. Prave Nano maske su registrovane još 2003. godine kada je u Srbiji bila epidemija ptičijeg gripa. One su znatno skuplje od hiruških i često ih nema u apotekama. Ove maske su prijatne za nošenje, napravljene su od tkanine i imaju filtere.

Pacijenti sa plućnim bolestima otežano dišu sa maskama od poliestera. Oni dobro znaju šta je "glad za vazduhom". Zato se osetljivim grupama, deci, trudnicama i starima preporučuje da ne izlaze napolje kada je velika aerozagađenost jer je vazduh unutra često čistiji. Takođe i da izbegavaju jako prometne i zagađene ulice i delove grada.

Svakako je nemoguće zaštiti se u potpunosti jer se resorpcija štetnih materija vrši i preko kože. Aerozagađenje izaziva kratkoročne, ali i dugoročne posledice u vidu povećanog broj karcinoma pluća, usne duplje, laringsa, kao i karcinoma kože i mnogih drugih bolesti među građanima. Sitne čestice ulaze u pluća i izazivaju najpre iritaciju i zapaljenske procese u disajnim putevima, koji prelaze zatim u krvotok i povećavaju sistematski stepen inflamacije (zapaljenja). Na taj način se stvara pogodan teren za razvoj akutnih respiratornih infekcija. Njih najpre izazvaju virusi, čija se aktivnost povećava tokom jesenjih i zimskih meseci. Na virusne infekcije sa lako nadovezuju i bakterijske i na taj način se šire mnogobrojne bolesti respiratornog sistema.

Najosetljivija populacija su deca, trudnice, hronični bolesnici. Među prvima, lekarima se javljaju pacijenti sa znacima bronhitisa, pogoršanjem hronične obstruktivne bolesti pluća-HOBP i bronhijalne astme. Ali većina ljudi ne umre zbog problema sa plućima, nego zbog infarkta miokarda ili zbog moždanog udara kao direktne posledice oštećenja krvnih sudova i posledničnih tromboza. U Srbiji čak 60 odsto ljudi umre od karidovaskularnih bolesti.

Izloženost zagađenjima generalno dovodi do pada imuniteta, pa samim tim može uticati i na smanjenje mogućnosti organizma da se izbori sa infekcijom kao što je Kovid 19.

Zbog katastrofalne epidemiološke situacije sa koronavirusom, većina lekara je angažovana u Kovid sistemu, tako da ostali pacijenti ne mogu da dobiju pravovremenu i adekvatnu lekarsku pomoć i tako se stvara začarani krug. Neophodno je intenzivno raditi na očuvanju životne sredine, ugradnju specijalnih filtera i savremene tehnologije kako bi se aerozagađenost smanjila na najmanji mogući nivo. To je svakako mnogo jeftinije nego lečiti mnogobrojne bolesti i dugoročne posledice izazvane velikim aerozgađenjem.

Prim. dr Slavica Plavšić, specijalista za plućne bolesti

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati