Hronika
21. 03. 2024. 07:00 7
Krađa šume u Srbiji unosan biznis
Srbija spada u srednje pošumljene zemlje sa 29 odsto naše teritorije. Od ukupnog šumskog fonda 47 odsto su državne šume kojima upravljaju "Srbijašume", dok je ostatak u privatnom vlasništvu. Poslednjih godina sve češće su krađe i bespravna seča, što ostavlja dugoročne posledice. Krivični zakonik predviđa stroge sankcije za šumokradice. Tako su za pustošenje šuma ili šumsku krađu zaprećene novčana i kazna zatvora od jedne do tri godine zatvora.
Bespravna seča šuma godinama unazad je veliki problem u Srbiji, budući da na taj način nestane nekoliko hiljada hektara šume. Samo prošle godine zbog bespravne seče podneto je više od 2.500 prijava, navodi rukovodilac Odeljenja za privatne šume u JP "Srbiješume" Vladimir Vasić, a prenosi RTS.
- Ako govorimo o državnim šumama, u toku prošle godine bespravno je posečeno oko 9.200 metara kubnih drvne zapremine. Kad to uporedimo sa ukupnom površinom drvne zapremine u ovim šumama, koja iznosi oko 136 miliona metara kubnih, to je na nivou statističke greške - kaže Vasić.
Objašnjava da je veći problem pojas uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom nego centralna Srbija.
- U tom delu naše zemlje, u toku prošle godine smo imali oko 17.000 metara kubnih bespravne seče. Sa druge strane, imamo podatak i za privatne šume. Naime, naše preduzeće obavlja stručno savetodavne poslove u šumama u privatnoj svojini u centralnoj Srbiji na negde oko 1.200.000 hektara, čija dubina drvne zapremine iznose oko 140 miliona kubika. Prošle godine u ovim šumama je bespravno posečeno oko 23.000 metara kubnih, za šta je podneto oko 1.740 obaveštenja - objašnjava rukovodilac Odeljenja za privatne šume u JP "Srbiješume" .
Ukradena šuma uglavnom se koristi za ogrev, ali jedan deo može da se iskoristi i u druge svrhe. U poslednje vreme na udaru su privatne šume, upozorava šumarski inženjer Dragić Tomić. Navodi da je sa druge strane, poslednjih godina, od krađe šuma i bespravne seče napravljen biznis.
- Glavni problem je što sela izumiru i šume nemaju vlasnike koji bi ih čuvali. Te šume su nasledili ljudi koji žive u gradovima ili van zemlje i oni to nasledstvo gledaju kroz novac. Zakon o šumama treba da se promeni, jer je kazna za bespravnu seču 10.000, koliko košta dva metra drva. Takođe, potrebno je da se angažuju svi u lancu, počev od inspektora, preko MUP-a, preko suda, svih nadležnih institucija. Ako bi svi krenuli da rade svoj posao onako kako treba, ova stvar bi bila koliko-toliko zaustavljena - tvrdi Tomić.
Komentari 7
ostavi komentar