Društvo i ekonomija
23. 05. 2024. 10:16 1
Glasanje sa 16 godina - zašto Srbija NE PRATI EVROPU?
Iako su neke evropske zemlje spustile granicu za izlazak na izbore na 16 godina, nije izvesno da će Srbija to u skorije vreme učiniti. Politički analitičar Dejan Bursać kaže za "Vreme“ da je razlog za to ustavne prirode, ali i zbog toga što stranke procenjuju da im to ne bi donelo veće političke dobitke.
U Nemačkoj se 9. juna održavaju izbori za Evropski parlament, a na njima će prvi put moći da učestvuju i stariji maloletnici, odnosno mladi od 16 i 17 godina. To znači da će u Nemačkoj pravo glasa imati oko milion ljudi više. Pre vodeće države Evropske unije, pravo glasa za mlađe od 18 godina uvele su još četiri države članice - Belgija, Austrija, Grčka i Malta. U Srbiji se pravo glasa dobija sa navršenih 18 godina, ali je i ranije bilo predloga da se zakonski prag spusti na 16. Međutim, u zemlji u kojoj ogroman deo biračkog tela čine penzioneri - da li spuštanje starosne granice za dobijanje prava glasa ima svrhu?
Prema popisu stanovništva rađenom 2022. godine, u Srbiji je u tom trenutku bilo ukupno 269.339 mladih starosti između 15 i 18 godina. Da se ovom uzrastu, hipotetički, omogućilo pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima u junu, izvesno je da bi se broj upisanih u birački spisak povećao za 200 do 300 hiljada glasača. Naravno, pod pretpostavkom da za dve godine nije došlo do drastične promene ovog broja, piše Vreme.
Sa druge strane, isti popis je pokazao da starijih od 65 godina ima gotovo milion i po na teritoriji Srbije. Ako u to uključimo i populaciju od 60 godina naviše, broj se povećava za još 500 hiljada. Dakle, kada uporedimo ovaj broj sa brojem mladih od 15 do 18 godina, vidimo da penzionera i ljudi pred penzijom ima oko 7 puta više.
Komentari 1
ostavi komentar