Tramp obustavio pomoć SKORO SVIMA: Izuzetak su dve zemlje

Prema podacima američke vlade, Sjedinjene Države su u 2023. godini potrošile 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, čime su zadržale poziciju najvećeg svetskog donatora. Međutim, prema novoj odluci Stejt Departmenta, pauza se odnosi na sve oblike strane pomoći, uključujući razvojne projekte, humanitarnu pomoć i vojnu pomoć. Jedini izuzeci odnose se na hitnu humanitarnu pomoć u hrani i vojnu pomoć za Izrael i Egipat, što je takođe navedeno u memorandumu, čiji su sadržaj potvrdili izvori poput BBC-a.

U memorandumu koji je upućen službenicima Stejt Departmenta stoji jasno upozorenje: "Nema novih sredstava koja će biti obaveza za nove nagrade ili produžetke postojećih ugovora dok svaki predlog nove nagrade ili produžetka ne bude temeljno pregledan i odobren". Takođe, zaposlenima je naređeno da odmah izdaju naloge za obustavu rada u skladu s uslovima postojećih ugovora, dok se ne donese konačna odluka nakon što se sprovede revizija svih trenutnih i budućih inicijativa.

Ova odluka dolazi u okviru šire strategije američke administracije koja želi osigurati da svi izdaci u inostranstvu budu usmereni prema ciljevima koje je postavio predsednik Tramp: učiniti Sjedinjene Države "jačima", "sigurnijima" i "prosperitetnijima". Američki državni sekretar Marko Rubio, koji je potpisao memorandum, naglasio je da je za novu administraciju praktično nemoguće da proceni postojeće strane pomoćne projekte i sprovedete efikasnu reviziju u kratkom vremenskom periodu.

Bivši visoki funkcioneri Stejt Departmenta, poput Džoša Pola, koji je nadzirao odnose s Kongresom i prenose oružja do kraja 2023. godine, upozoravaju da bi obustava mogla imati "potencijalno veliki" uticaj na međunarodne programe koje finansira SAD.

- Zamislite, na primer, humanitarne programe razminiranja širom sveta koji bi iznenada bili zaustavljeni. To bi predstavljalo ozbiljan problem za mnoge zajednice koje zavise od ove pomoći - izjavio je Paul.

Dejv Harden, bivši direktor misije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) na Bliskom istoku, takođe smatra da je ova odluka "izuzetno značajna". Ističe da bi mogla da rezultira trenutnim suspenzijama kritičnih humanitarnih i razvojnih projekata širom sveta, uključujući inicijative vezane za pristup vodi, sanitarne usluge i izgradnju skloništa.

- Iako bi zaposleni implementacijskih partnera ili nevladinih organizacija mogli i dalje primati plate, stvarna pomoć na terenu biće zaustavljena - rekao je Harden.

Memorandum takođe navodi da bi ova obustava mogla da ima šire globalne implikacije, uključujući ukidanje američke pomoći Ukrajini, koja je pod Bajdenovom administracijom primila milijarde dolara za vojnu pomoć, uključujući oružje. Prema tvrdnjama izvora, Rubio je odobrio izuzetke samo za hitnu humanitarnu pomoć, dok su vojna finansiranja za Izrael i Egipat ostala nepromenjena.

S obzirom na trenutne geopolitičke napetosti, posebno s obzirom na humanitarnu krizu u Gazi, koja je usledila nakon primirja između Izraela i Hamasa, i krizne situacije u drugim delovima sveta, poput Sudana, američka administracija suočava se s izazovom uravnotežavanja spoljnopolitičkih ciljeva i nužnosti međunarodne pomoći. Dok je obustava usmerena na procenu efikasnosti i usklađenosti sa strategijom, njen domet i hitnost podizanja pitanja o američkoj odgovornosti na globalnoj sceni ostaju u središtu pažnje međunarodne zajednice, dok se celi svijet oslanja na američku pomoć u kriznim vremenima.