Srbija
22. 07. 2025. 17:57 0
Jugoistok Srbije kao Španija i Grčka, ali ne kako bismo želeli
Ovog leta ubedljivo najmanje padavina u Srbiji bilo je u jugoistočnim krajevima u kojima će do sredine 21. veka klima postati polusušna, navodi Nikola M. Milentijević sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini za portal klima101.rs. Ovakva klima je trenutno karakteristična uglavnom u delovima Španije, Grčke i Turske, a Milentijević upozorava da će nedostatak vlage, koji će u narednim decenijima biti izražen, imati negativan efekat na poljoprivredu na području jugoistočne Srbije.
Da su leta sve toplija i da reke i bunari presušuju, vidno je već godinama unazad na jugu. Jun ove godine najsušniji je u istoriji - u Leskovcu i Kuršumliji nije izmerena nijedna jedina kap kiše.
Profesor Milentijević u autorskom tekstu na portalu klima101 navodi da letnje mesece na jugu i istoku karakteriše mediteranski klimat, kao i da pregled podataka sa svih mernih stanica jasno pokazuje da je u julu ubedljivo najmanje padavina bilo u istočnim i jugoistočnim krajevima.
Jedina mesta koja su ne samo u toku jula, već ukupno od početka juna imala manje od 20 mm kiše su Negotin, Niš, Leskovac, Dimitrovgrad i Vranje.
- Ovakva situacija zapravo nije iznenađujuća: rejon Istočne i Jugoistočne Srbije predstavlja jedno od područja u Srbiji posebno osetljivih na sušu i aridnost. Tu se izdvajaju krajevi u kojima je prosečna godišnja suma padavina tek do 600 mm: Niška kotlina sa Ponišavljem, Leskovačka i Vranjska kotlina - objašnjava Milentijević.
Napominje da savremena naučna saznanja potvrđuju da će u godinama koje dolaze širi region Južne Evrope sve više imati polusušne uslove, kakvi su trenutno karakteristični uglavnom u delovima Španije, Grčke i Turske.
- Ovi rezultati ukazuju na obrazac klimatske varijabilnosti: Jugoistočna Srbija, odavno među najsušnijim krajevima zemlje, u narednim decenijama izmeniće se još više - ističe profesor.
Moguće dalekosežne posledice na poljoprivredu
Objašnjava da aridnost, odnosno konstantan nedostatak vlage, može imati negativan uticaj na poljoprivredu.
- Aridnost je uvećana tokom letnjih meseci, od juna do septembra, onda kada je vegetaciji neophodna vlaga, što već negativno utiče na poljoprivrednu proizvodnju u regiji, pošto se poljoprivredno zemljište u znatnoj meri oslanja na klimatske uslove naspram navodnjavanju – ističe Milentijević.
Smatra da bi zato država kao i lokalne samouprave morale implementirati mere i planove adaptacije sektora poljoprivrede kako bi osigurali održivost, posebno poljoprivrednih kultura koje se oslanjaju na padavine u letnjoj polovini godine.
Kao činjenicu navodi i to da upravo na jugu i istoku ima najmanje navodnjavanih površina u odnosu na druge regione u Srbiji - samo 5,2%.
Komentari 0
ostavi komentar