Društvo i ekonomija
13. 12. 2025. 18:49 1
Nema dovoljno KVALITETNOG hlebnog brašna?
U ovoj setvi pšenice sertifikovanog semena je bilo za svega 350.000 hektara, što je daleko manje nego što nam treba jer žita sejemo na najmanje 600.000 hektara. Nedovoljno deklarisanog semena na tržištu ponavlja se svake godine i predstavlja uobičajenu sliku u proizvodnji domaće pšenice. Dobar deo naše pšenice zato završi kao stočna hrana i, uz nerazvrstavanje pšenice po kvalitetu, predstavlja slabost u proizvodnju hlebnog zrna.
Svake godine između 300.000 i 400.000 tona pšenice, ili oko deset posto ukupne godišnje proizvodnje, završi kao stočna hrana, pošto korišćenje nedeklarisanog semena, uz klimatske promene, umanjuje kvalitet i prinos.
Procene "Žita Srbije" kažu da ćemo pšenice ove jeseni imati posejane na 620.000 hektara, što znači da će na oko 270.000 hektara zauzeti seme nastalo u individualnoj proizvodnji zemljoradnika, čiji je kvalitet nepouzdan. Tako će opet dobar deo naše pšenice i u žetvi 2026. godine završiti u stočnoj hrani. Direktor "Žitounije" Zdravko Šajatović napominje da u izvoz ide sva naša pšenica, i ona sa 12 i 13 posto procenata proteina, ali da se traži i žito sa 11,5 i 10 procenata proteina, koje ide u prehrambenu indstriju za proizvodnju keksa.
- Dobar deo domaće pšenice se prodaje i kao stočna hrana, između 300.000 i 400.000 tona. Kod nas se još pšenica ne razvrstava po kvalitetu jer nemaju svi otkupljivači uslov za to - prijemni koš, silosku ćeliju za predviđeni nivo kvaliteta i opremu za brzo merenje kvaliteta. Zemljoradničke zadruge nemaju uslova da žito razvrstavaju po kvalitetu, a većina zemljoradnika žito posle žetve nosi u zadruge na čuvanje - navodi Šajatović i navodi da pšenicu po kvalitetu razvrstavaju samo u velikim silosima.
Komentari 1
ostavi komentar