Društvo i ekonomija
19. 10. 2023. 14:18 7
SLOBODNA TRGOVINA SA KINOM Sumrak srpske privrede?
Suština sporazuma sa Kinom očigledno leži u privlačenju stranih firmi da proizvode hranu u Srbiji, koja im za uzvrat daje otvoren pristup kineskom tržištu. Međutim, tu se uglavnom primenjuje pravilo domaćeg porekla, koje zahteva da najmanje neki dogovoreni procenat proizvoda, najčešće 50 odsto, bude proizveden u zemlji. To znači da proizvodi koji se samo sklapaju u Srbiji teško da bi mogli da dobiju mogućnost izvoza u Kinu.
Iz dosadašnjih izjava zvaničnika Srbije ne može se zaključiti da li će sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom obuhvatiti i investicije i usluge, kao ni to da li su naši pregovarači izvukli neke ustupke kako bi zaštitili domaću industriju koja bi se mogla naći na udaru kineske robe.
Srbija i Kina su 17. oktobra potpisale niz sporazuma, od kojih je najvažniji Sporazum o slobodnoj trgovini. Sporazum je potpisan u Pekingu, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandar Vučića i kineskog predsednika Si Đinpinga. Vučić je na Instagramu poručio da Sporazum o slobodnoj trgovini "otvara nove vidike" u odnosima dve zemlje. Odnosi se na skoro 10.500 proizvoda iz Srbije i gotovo 9.000 kineskih proizvoda.
Međutim, ono oko čega se slaže veći broj stručnjaka iz ove oblasti, jeste da je Srbiji potrebna zaštita u ovoj slobodnoj trgovini, pre svega u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane, jer Srbija već izvozi slične proizvode na kinesko tržište. Ogroman deficit u trgovini sa Kinom i nije iznenađenje, jer je Kina najveći svetski izvoznik, ali može da bude razlog za zabrinutost, nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, prosto jer mogu da ponude mnogo više robe nama, nego mi njima. Sporazumi o slobodnoj trgovini ne znače baš sasvim slobodnu trgovinu.
Domaća industrija, koja snabdeva domaće tržište je već ukazala na opasnost od prekomernog uvoza robe, posebno u domenu tekstilnih proizvoda, odeće i obuće. Naime, tu postoji jednosmerna trgovina, a u slučaju da ona postane dvosmerna, proizvodi iz Kine bili bi neuporedivo jeftiniji i istisnuli bi i srpske poljoprivredne proizvode. Učešće prehrambenih proizvoda koji se izvoze u Kinu, u ukupnom izvozu iz Srbije u svet, manje je od jednog procenta. Put od Srbije do kineskog tržišta našlo je jedino goveđe meso i prerađevine od istog, koje imaju značajan rast u poslednjim godinama. Ipak, to je simbolično učešće u odnosu na celokupan izvoz u Kinu.
Zato bi bilo logično da Srbija sledi primer Islanda i Švajcarske, prve dve zemlje iz Evrope koje od 2014. imaju sporazum sa Kinom, ali koje visokim standardima i kontrolom kvaliteta prilično dobro štite svoje firme ili i svoje potrošače. Znajući rad stručnjaka iz SNS -a, teško je veravati da će se tako nešto primeniti.
Komentari 7
ostavi komentar