Društvo i ekonomija

Direktno.rs

28. 09. 2020. 11:48 22

GODIŠNJI IZVEŠTAJ Srbija sve dalja od EU, skoro da više nije ni demokratska zemlja!

Centar savremene politike objavio je godišnji izveštaj o stanju demokratije u Srbiji. Izveštaji se objavljuju od 2017. godine, a u analizi se napominje da ovogodišnji izveštaj odskače od prethodnih zahvaljujući značajnom broju ozbiljnih problema zbog kojih se opravdano može postaviti pitanje da li je Srbija danas i dalje demokratska zemlja, kao i da li se zbog toga udaljava od članstva u Evropskoj uniji?

- Ovaj izveštaj pokriva period u kome je stanje demokratskih institucija u Srbiji znatno nazadovalo. U njemu su održani izbori koji se mogu smatrati najspornijim još od demokratskih promena 2000. godine, budući da ih je pratio čitav niz neregularnosti i kontroverzi koje su ozbiljno uticale na njihovu demokratičnost i kompetitivnost. Obeležilo ga je i uvođenje vanrednog stanja od 15. marta do 6. maja 2020. zbog pandemije COVID-19, tokom kojeg se parlament neopravdano nije sastajao i u kome je vlast zloupotrebila pandemiju za postizanje svojih izbornih ciljeva - napominje se u analizi stanja demokratije u Srbiji 2020.

Dodaje se da je veći deo opozicije u ovom periodu nastavio da bojkotuje rad Narodne skupštine, a nakon održanih izbora koji su takođe bojkotovani od strane većeg broja opozicionih stranaka, izgleda izvesno da opozicije u novom sazivu parlamenta neće ni biti.

Nazadovanje demokratskih institucija nije promaklo ni međunarodnim posmatračima, od kojih su neki bili izuzetno oštri. Nakon što je Fridom haus (Freedom House) 2019. svrstao Srbiju među "delimično slobodne" umesto u "slobodne zemlje", 2020. je ova organizacija definisala Srbiju kao "tranzicioni ili hibridni režim" u svom indeksu Zemlje u tranziciji.

Nastavljen je pad i na listi slobode medija Reportera bez granica (Reporters Without Borders), gde Srbija danas zauzima 93. mesto, što predstavlja pad od 39 mesta u odnosu na 2014. godinu. Na osnovu svega postalo je jasno da, za razliku od prethodnih godina, Srbija u junu 2020. neće otvoriti nijedno novo pregovaračko poglavlje.

Izbori

Parlamentarni izbori trebalo je da budu održani 26. aprila, ali su zbog pandemije koronavirusa pomereni za 21. jun. U izveštaju se napominje da su uočene značajne neregularnosti i kontroverze u više aspekata uključujući proces prikupljanja potpisa za izborne liste i rekordno poništavanje glasova na biračkim mestima, kao i promenu izbornih zakona u izbornoj godini.

- Pored toga, demokratičnost izbornog procesa dodatno su narušila dva posebna faktora. Prvo, veći deo opozicionih stranaka i pokreta odlučio je da izbore bojkotuje, navodeći kao razlog nedostatak uslova za njihovo pošteno održavanje. Drugo, postoji sumnja da je vladajuća stranka zloupotrebila situaciju izazvanu pandemijom COVID-19 radi ostvarivanja izbornih ciljeva, što je uključivalo nastavak kampanje tokom vanrednog stanja i ozbiljne navode o manipulaciji broja zaraženih i preminulih - navodi se u godišnjem izveštaju.

Sve ovo dovelo je do rezultata bez presedana na parlamentarnim izborima u Srbiji u poslednjih 20 godina. Koalicija oko Srpske napredne stranke osvojila je 60,65% glasova, dok je takođe vladajuća Socijalistička partija Srbije osvojila 10,38%.

U parlament je ušao još samo Srpski patriotski savez predvođen Aleksandrom Šapićem, i to zahvaljujući spuštanju cenzusa sa 5% na 3%, kao i stranke nacionalnih manjina (mađarske, bošnjačke i albanske). Zvanična izlaznost od 48,9% je bila najniža od obnove višestranačja u Srbiji 1990.

Pored bojkota, drugi faktor koji je na negativan način uticao na kvalitet ovog izbornog procesa bilo je vanredno stanje, tokom kojeg je izborna kampanja formalno obustavljena, ali uprkos tome, pokazalo se da su pripadnici vladajućih partija tokom vanrednog stanja imali 91% zastupljenosti na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, sa Aleksandrom Vučićem kao ubedljivo najzastupljenijim akterom.

Parlament

U prethodnom izdanju "Stanja demokratije u Srbiji" je zabaleženo da je sredinom 2019. godine, nakon što je velika većina opozicionih poslanika stupila u bojkot zasedanja Narodne skupštine, došlo do određenih poboljšanja rada parlamenta. Ona su se javila i u ovom izveštajnom periodu. Ipak, do kraja 11. saziva Narodne skupštine poslanici opozicije iz Saveza za Srbiju nisu prekinuli bojkot parlamenta, a 12. saziv, izabran 21. juna 2020, ostao je bez jasne opozicije. Zbog toga je nemoguće utvrditi da li bi do poboljšanja došlo da opozicija nije ušla u bojkot ili ga u nekom trenutku prekinula.

Ove činjenice dugoročno potkopavaju položaj Narodne skupštine Srbije kao ustavno ravnopravnog organa vlasti.

Izjave državnih zvaničnika narušavale odnose sa EU

Pristupanje Srbije Evropskoj uniji ostao je glavni spoljnopolitički prioritet, međutim pojedine izjave državnih zvaničnika za vreme vanrednog stanja, mogle su ozbiljno uticati na urušavanje poverenja građana prema EU, a takođe su i otvorile prostor za snažnije delovanje aktera van EU.

Predsednik Republike istakao da je Srbija tražila od NR Kine pomoć u medicinskom materijalu i osoblju, obećavši ovoj zemlji „vekovno i čelično prijateljstvo“, dok je istovremeno naglasio da "evropska solidarnost ne postoji" i da je ona samo „bajka na papiru“. Režimski mediji objavljivali na bilbordima u gradu poruke: "Hvala ti, brate Si".

Civilno društvo

Prostor za slobodno delovanje i razvoj organizacija civilnog društva (OCD) nastavlja trend sužavanja, uzimajući u obzir zabeležene pritiske na istraživače, aktiviste i novinare, kampanje zastrašivanja i rušenja ugleda kroz delovanje vladinih nevladinih organizacija i izjave državnih zvaničnika.

Nazadovanje je zabeležila i međunarodna mreža organizacija civilnog društva – CIVICUS, koja je prostor za delovanje OCD u Srbiji okarakterisala kao „ometen“50 svrstavši je u red zemalja sa najozbiljnijim preprekama za slobodno delovanje OCD na čitavom Balkanu, a u društvu sa Mađarskom, Ukrajinom i Kazahstanom.

Sloboda izražavanja

Srbija je i u 2020. nastavila trend pada na svetskim listama slobode izražavanja i prema poslednjem izveštaju Reportera bez granica trenutno zauzima 93. mesto, što predstavlja najnižu poziciju od 2013. i pad od 30 mesta.

U istom izveštaju se navodi da je Srbija postala država "u kojoj je često opasno biti novinar i gde lažne vesti alarmantnom brzinom dobijaju na vidljivosti i popularnosti".  Ovaj trend primetio je i Fridom haus u izveštaju za 2020. godinu u kojem je ocenio da se sloboda medija podriva pretnjama, nedostatkom transparentnosti vlasništva, kao i visokim nivoom cenzure.

U periodu od oktobra 2019. do septembra 2020. Nezavisno udruženje novinara Srbije zabeležilo je 129 pritisaka, verbalnih pretnji, napada na imovinu i fizičkih napada na novinare. Skoro trećina napada zabeležena je u toku vanrednog stanja, dok se čak 24 napada dogodilo u toku protesta između 7 i 11. jula ove godine.

Zamerke na rad REM-a

Brojne zamerke na rad REM-a upućivane su u periodu izborne kampanje. Jedna od njih bila je usmerena na odluku REM-a da izda samo neobavezujuće preporuke za privatne medijske servise, dok su ranijih godina i javni i privatni elektronski mediji bili obuhvaćani obavezujućim Pravilnikom REM-a.

Još jedan problem javio se povodom izveštaja o nadzoru pružalaca medijskih usluga koji je REM sproveo tokom kampanje. Sporna metodologija REM-a posebno je isticana sredinom maja, kada je utvrđeno da je od ukupnog vremena emitovanja kod svih pružalaca medijskih usluga, 15% bilo posvećeno Savezu za Srbiju, a 9% listi „Aleksandar Vučić - Za našu decu“, u kojoj nije uračunato medijsko pojavljivanje Aleksandra Vučića, koji formalno nije bio kandidat na izborima, niti je pravljena razlika između pozitivnog, neutralnog i negativnog tona.

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) istakao je da metodologija REM-a nije su skladu sa međunarodnim standardima i praksama koje se poštuju u izborno-posmatračkim misijama.

Javni medijski servis i ekonomski faktori

Brojne kritike iznete su na račun rada javnih medijskih servisa - Radio-televizije Srbije (RTS) i Radio-televizije Vojvodine (RTV), jer u periodu izborne kampanje nisu doprineli nepristrasnom informisanju građana, kao ni podsticanju pluralizma političkih ideja.

Rezultati monitoringa CRTA-e pokazali su da su tokom prvog dela izborne kampanje, od 4. do 16. marta 2020, stranke na vlasti imale zastupljenost od čak 91% ukupnog vremena pojavljivanja političkih aktera na RTS.

Kada je finansiranje u pitanju, napominje se da su 2019. tabloidna štampa i portali Alo, Informer, Srpski telegraf, Kurir i "Srbija danas" dobili najviše projekata iako su svakodnevno drastično kršili novinarski kodeks.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 22

ostavi komentar
Vidi još

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.

Kolumna



Uterivanje istine

Zoran Živković [13.03.2024.]




Video dana

Modni kritičar

Anketa

Jeste li i vi dobili povećanje računa za struju?

Rezultati