Društvo i ekonomija
15. 09. 2025. 07:14 1
DEMOKRATIJA U SVETU Kako stoji Srbija?
Zapadne zemlje prednjače u pospešivanju ključnih elemenata demokratije, a na Balkanu je vidno uspešnija Slovenija, dok za njom zaostaju Hrvatska i Crna Gora, a još slabije su Srbija i ostale zemlje regiona. Srbija se nalazi na 109. mestu od 173 zemlje na lestvici verodostojnih izbora i delovanja parlamenta, a Slovenija je tu na 19 mestu, Hrvatska na 32, Severna Makedonija i Albanija na 70, Crna Gora 76, a Bosna i Hercegovina na 93. mestu.
Srbija je na lestvici demokratskog razvoja na sredini od 173 zemlje u kojima je taj stepen istražio Međunarodni institut za demokratiju i podršku izborima (IDEA), prenosi nedeljnik Vreme. IDEA u studiji navodi da je "Srbija imala vidno slabije rezultate od proseka po učinku elemenata demokratije na polju reprezentativnosti, odnosno verodostojnih izbora i delotvornog parlamentarnog nadzora, i svrstala se negde u sredini svih kategorija".U analizi stoji i da je u Srbiji između 2019. i 2024. godine došlo do bitnog pogoršanja kad je reč o "verodostojnim izborima i delovanju parlamenta, kao i građanskim slobodama (slobodi udruživanja, okupljanja i kretanja)". Na polju vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i stepena zaštite građana od političkog nasilja je za Srbiju u studiji ocenjeno da joj pripada 72. mesto. Slovenija je tu bila na 27, Crna Gora 43, Hrvatska 49, Bosna i Hercegovina 85, a Severna Makedonija na 90. mestu.Srbija je po pitanju osnovnih prava - slobode izražavanja, slobode medija i prava na okupljanja stavljena na 58. mesto, Slovenija na 17, Hrvatska 43, Albanija 48. Kad je reč o učestvovanju - stepenu uključenosti građana u demokratske aktivnosti i razdoblja između izbora, Srbiji je dato 93. mesto. Slovenija se prema tom parametru nalazi na 19. mestu, Crna Gora i Hrvatska na 62, Severna Makedonija 78, Albanija 82, a Bosna i Hercegovina 101 mestu.U studiji se kao važan događaj u proteklih godinu dana navode i "ponovni masovni protesti u Srbiji zbog projekta kopanja litijuma, kada su bez konsultovanja javnosti ili civilnog društva nemački kancelar Olaf Šolc i komesar Evropske komisije Maroš Šefćović sklopili dogovor da proizvođači vozila u EU dobiju pristup srpskom litijumu".
Komentari 1
ostavi komentar