Svet
07. 05. 2026. 21:45 0
Putin nije Staljin - ALI, ŽIVI OD DANAS DO SUTRA
Ključna društvena i državna sila na kojoj Vladimir Putin temelji autoritet svoje vlasti jeste moć sigurnosnog aparata koji, po nekim procenama, broji gotovo 650.000 ljudi. U međuvremenu, Moskva se užurbano sprema za obeležavanje 81. godišnjice pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu, atmosfera na ulicama je daleko od praznične. Umesto ponosa i moći, ove godine dominira strah od sabotaža.
U međuvremenu, u Moskvi vlada totalna paranoja. Moskovljani se već danima žale na prekide u radu mobilnog interneta i GPS navigacije, što je direktna posledica rada moćnih sistema za elektronsko ratovanje koji bi trebalo da "oslepe" ukrajinske dronove. Protivvazdušni sistemi "Pancir" su raspoređeni na ključnim zgradama u centru grada.I sada su se mnogi u Rusiji prisetili. Putin nije došao na vlast sada ni iznenada, nego kao najbolji i "naj odabir" najmoćnije ruske društvene grupe, obaveštajne zajednice”. Njegova vlast se u mnogo čemu temelji na usklađivanju interesa različitih grupa i takav sistem vladanja u Rusiji je razvijen poslednjih 200 godina. Jedini koji nije vladao po takozvanom patrimonijalnom sistemu bio je Josif Staljin, koji je vladao zemljom potpuno autonomno i nikome nije odgovarao za svoje postupke. Nakon njegove smrti, preduzeti su koraci da se takav oblik vladavine nikada ne ponovi. Poznavaoci političkih prilika u Moskvi ističu jednu, navodno, veoma očiglednu činjenicu: “Putin nije Staljin”. Ipak, navodi se da se navukao na njegov strah.I, nije čudno. Sama struktura vlasti u Rusiji, potpora koju ima vladajući režim, pokazuje da 70 do 75 odsto stanovnika zavisi od neke terase na vrhu Kremlja. Dakle, guta se sve što odatle dolazi. Zanimljivo je da to nisu Moskva i Petrograd i veći gradovi, nego provincija. A tu je i činjenica da je Putin uspeo, da svoja poslednja ratne aktivnosti predstavi u smislu "ovo je rat Zapada protiv Rusije i mi smo morali da intervenišemo da bi sprečili dalje mešanje Zapada". Ta ideja je prihvaćena, naročito u zabačenoj Rusiji.Osim toga, Putin se boji da ne dođe do moguće dve posedice, što se dogodilo dva puta u 20. veku. Da ne dođe do velikog političkog, ekonomskog i socijalnog haosa, što je bilo 1917. te od 1989. do 1991. godine, kada su pripadnici političkog aparata počeli da menjaju lojalnost. Za to sada, uprkos svemu, nema signala, bez obzira što se mnogi na zapadu tome nadaju. I ono što je više puta ponovljeno u opoziciji, predsednik Vladimir Putin se ne plaši širenja NATO-a ili budućih linija razgraničenja na bojnom polju u Ukrajini. Njegov pravi, egzistencijalni strah je nešto sasvim drugo. Radi se o demobilizaciji stotina hiljada ruskih vojnika i vraćanju društva u stanje mira. Abas Galjamov, politički analitičar u egzilu i bivši Putinov pisac govora, smatra da Putin ne donosi dugoročne planove.
- Putin živi od danas do sutra. Zato trenutno ne isključuje nijednu mogućnost, pa ni onu da bi mogao otići. Razmatra naslednike, razne ljude, i pokušava da shvati ko bi od njih bio najpogodniji i za koje zadatke - rekao je Galjamov.
Komentari 0
ostavi komentar