Svet
08. 04. 2026. 19:17 0
HOĆE LI BITI MIRA Iranci ispostavili 10 NOVIH ZAHTEVA
Primirije na Bliskom istoku je, posle dosta neizvesnosti, stupilo na snagu. Međutim, trajni mir je još uvek daleko. I Amerika i Iran imaju svoje zahteve za mir, a osim postojećih, zvenični Teheran ima i nove zahteve.
Iranska agencija Tasnim News Agency objavila je 10 tačaka koje je Iran predložio, a Donald Trump rekao je da predstavljaju dobar temelj za pregovore.
Reč je o novom spisku koji se, valja primetiti, ne poklapa u potpunosti s ranijim iranskim predlogom.
Iranski zahtevi
- SAD bi trebalo, načelno, da se obaveže da garantuje neagresiju (pre svega u vezi s mogućim novim napadima Izraela).
- Nastavak kontrole Irana nad Ormuski moreuzom.
- Pravo Irana na obogaćivanje uranijuma treba da bude prihvaćeno (engl. "should be accepted", što sugeriše da možda postoji prostor za ustupke).
- Ukidanje svih primarnih sankcija.
- Ukidanje svih sekundarnih sankcija
- Prestanak svih rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
- Prestanak svih rezolucija Upravnog odbora Međunarodna agencija za atomsku energiju.
- Isplata kompenzacije za štetu nanetu Iranu.
- Povlačenje američkih borbenih snaga iz regiona.
- Prekid rata na svim frontovima, uključujući i sukob protiv "heroijskog islamskog otpora" u Libanu
Iran je ranije takođe izneo 10 tačaka kao uslov za mirovne pregovore, ali postoji više verzija tog predloga.
U ovoj verziji prihvaćen je jedan od spiskova:
- Garancija da Iran neće ponovo biti napadnut (sada sadržano u tačkama 9 i 10).
- Trajni završetak rata, a ne samo primirje (od toga se u međuvremenu odustalo kao ustupak).
- Prekid izraelskih napada na Liban (tačka 10, već sporno).
- Ukidanje svih američkih sankcija Iranu (tačke 4 i 5).
- Prekid regionalnih sukoba protiv iranskih saveznika (svedeno samo na Liban).
- Iran otvara Ormuski moreuz (sada tačka 2: otvoren, ali pod kontrolom Irana).
- Iran uvodi taksu od 2 miliona dolara za prolazak brodova kroz moreuz (taj zahtev više nije eksplicitno naveden, ali može biti impliciran kroz "kontrolu").
- Podela prihoda od takse sa Omanom (više se ne pominje).
- Uspostavljanje pravila bezbednog prolaza kroz Ormuski moreuz (tačka 2).
- Korišćenje prihoda za obnovu umesto reparacija (sada tačka 8: kompenzacija).
Primirije od dve nedelje
Podsetimo, Amerika je pristala na primirije sa Iranom posle posredovanja Pakistana, a vest o tome je prvi objavio presednik SAD, Donald Tramp, na svojoj društvenoj mreži Truth social.
- Na osnovu razgovora sa premijerom Šehbazom Šarifom i feldmaršalom Asimom Munirom iz Pakistana, u kojima su me zamolili da obustavim razornu silu koja se večeras šalje u Iran, i pod uslovom da Islamska Republika Iran pristane na potpuno, neposredno i bezbedno otvaranje Ormuskog moreuza, slažem se da obustavim bombardovanje i napad na Iran na period od dve nedelje - napisao je Tramp.
Reakcija u Izraelu
Izrael, najbliži saveznik Amerikanaca na Bliskom istoku, pristao je na primirje od dve nedelje, uz ograđivanje da primirje "ne važi za izraelske operacije u Libanu". Izrael nije poslao svoje zahteve iako je jasno da ne mogu biti previše zadovoljni dogovorenim. Naročito sporne su tačke o obogaćivanju osiromašenog uranijuma - pošto Izrael vidi svaki nuklearni program Teherana kao na pretnju.
Ono što je međutim jasno, je da mnogi u Izraelu nisu zadovoljni pristankom vlade Benjamina Netanjahua na primirje i gledaju na američki potez kao na izdaju.
Jair Golan, rezervni general-major u Izraelskim snagama odbrane (IDF), bivši član Kneseta i lider izraelskih Demokrata obrušio se na premijera Netanjahua.
Golan je, na mreži X, direktno optužio Netanjahua da je „lagao“.
- Obećao je ‘istorijsku pobedu’ i bezbednost za generacije, a u praksi smo dobili jedan od najtežih strateških neuspeha koje je Izrael ikada doživeo.
Ovde je prolivena krv. Civili su ubijeni. Herojski borci su pali. Čitava nacija je bila u skloništima.
IDF je učinio svoj deo posla svom snagom i ostvario uspehe, ali vlada Netanjahua, Smotriča i Ben Gvira ponovo nije uspela da te uspehe pretoči u pobedu.
Nijedan od ciljeva nije ostvaren: Nuklearni program nije uništen. Balistička pretnja i dalje postoji.
Režim je i dalje na vlasti i čak iz ovog rata izlazi jači.
Iran poseduje obogaćeni uranijum, kontroliše Ormuski moreuz i diktira uslove. A Izrael, još jednom, kao i u Gazi — nije za stolom. Ne odlučuje. Ne utiče“.
Ista slika ponovo, dodao je Golan. „IDF pobeđuje – Izrael gubi. Ne zbog boraca. Već zbog neuspešne, ekstremističke i opasne vlade koja ne zna kako da vojne uspehe pretvori u nacionalnu bezbednost.
Ovo nije ‘istorijska pobeda’. Ovo je potpuni neuspeh koji ugrožava bezbednost Izraela u godinama koje dolaze - bio je ogorčen Golan.
ČInjenica da Izrael i dalje izvodi operacije u Libanu, gde položaje drži pro-iranski Hezbolah, čini ovo primirje krhkim i razumno je pretpostaviti da će Izrael na eventualnim pregovorima verovatno tražiti razoružanje Hezbolaha i drugih iranskih proksi grupa.
Ipak, činjenica da je primirije postignuto, i to u času kada su svi očekivali dalju eskalaciju je dobar znak da bi se konflikt mogao završiti pregovorima.
Komentari 0
ostavi komentar