Srbija
27. 04. 2026. 07:08 1
Pešačke zone u Srbiji doživljavaju renesansu
Iako Srbija broji na stotine ulica namenjenih isključivo pešacima, tendencija je da se ovi prostori i dalje šire. Gradovi koji ulažu u popločavanje i ozelenjavanje centara postaju mesta u kojima se lepše živi i u koja se turisti rado vraćaju.
Pešačke zone u Srbiji poslednjih godina doživljavaju pravu renesansu. Pešačke zone su mnogo više od popločanih ulica bez automobila. One su srce društvenog života, mesta gde grad diše, gde se pije prva kafa i gde turisti prave prve fotografije. U Srbiji skoro svaki grad, od onih najvećih do manjih opština, ima svoj prepoznatljiv "korzo".
Mada ne postoji jedan zvaničan registar koji sabira baš svaku ulicu, pošto se taj broj stalno menja širenjem gradskih centara, istražili smo pregled najznačajnijih "žila kucavica" naših gradova.
Iako je teško precizno reći koliko tačno ulica u Srbiji ima status pešačke zone (samo u Beogradu ih je više od 50 u širem centru), izdvojili smo one koje su postale pravi simboli svojih gradova.
Beogradska pešačka zona je jedna od najlepših u Jugoistočnoj Evropi. Centralna tačka je Knez Mihailova ulica, ali se zona godinama širila na okolne ulice poput Obilićevog venca, Zmaj Jovine i Čika Ljubine. Poslednjih godina Beograd je značajno proširio pešačku zonu ka Topličinom vencu i Kosančićevom vencu, pretvarajući centar u pravu oazu za šetače.
Novi Sad se često uzima kao primer grada koji je savršeno povezao svoje pešačke tokove. Spoj Zmaj Jovine i Dunavske ulice, uz okolne poprečne uličice, čini jednu od najdužih i najprijatnijih šetališnih celina u zemlji.
Glavna pešačka ulica u Nišu je Obrenovićeva, koja se proteže od Trga kralja Milana. Ono što Niš izdvaja je Kazandžijsko sokače - nekadašnji zanatlijski sokak, a danas srce boemskog života i pešačke zone prepuno kafića i restorana.
Pešačka zona u Kragujevcu oko Velikog parka i centralne gradske ulice spajaju moderni duh grada sa istorijskim nasleđem.
Šetnja od Gradske kuće u Subotici kroz Korzo pruža uvid u najlepše primere secesije, čineći subotičku pešačku zonu verovatno najfotogeničnijom u zemlji.
Trend "humanizacije" gradova u Srbiji podrazumeva pretvaranje prometnih saobraćajnica u zone za pešake. Prednosti su višestruke, od smanjenje zagađenja, manje automobila, čistijeg vazduh u jezgru grada.
Turisti preferiraju smeštaj i obilaske u zonama gde nema buke motora, dok restorani i prodavnice u pešačkim zonama beleže veći promet zbog veće frekvencije ljudi.
Komentari 1
ostavi komentar