Srbija
19. 04. 2024. 07:00 2
Ovo je nova opasnost za vozače u Srbiji
Srpski vozači navikli su na vožnju u magli, sa malom vidljivošću, pa su donekle spremni da reaguju na vreme kada se prašinska oluja pojavi na putevima. Stručnjaci ipak upozoravaju da država još uvek ne prepoznaje prašinske oluje kao rizik, nema razvijene sisteme praćenja i uzbunjivanja koji bi u godinama koje dolaze mogli da postanu neophodni.
Nakon vrelog početka aprila, strujanja sa severozapada su u Srbiju donela promenu vremena, zahlađenje i jake vetrove koji su proizveli, između ostalog, i lokalne prašinske oluje, piše Klima 10,1 a prenosi Vreme.
Društvenim mrežama su se delili snimci iz Vojvodine, pre svega iz okoline Kule i Ruskog Krstura, u kojima su vozači na putevima iznenada okruženi oblakom prašine, u kojem vidljivost pada na nulu.
U pitanju je opasna pojava, koja lako može izazvati saobraćajne udese, posebno na magistralnim i međugradskim putevima. Ali, dok domaći mediji naglašavaju kako je ova pojava "apokaliptična” ili kako izaziva "haos”, propušta se jedna važna stvar. Stručnjaci naglašavaju da prašinska oluja u Vojvodini uopšte nije iznenađujuća pojava. Uostalom, ovakva oluja bila je zabeležena i prošle godine, isto na severu Vojvodine, samo nešto ranije, krajem marta. Usled klimatskih promena i povezanih procesa koji izazivaju degradaciju zemljišta, prašinske oluje postaju nova realnost na ovom podneblju, a posebno u širem regionu Panonske nizije.
I dok srpski vozači makar imaju iskustvo vožnje u magli, sa malom vidljivošću, pa su donekle spremni da reaguju na vreme kada se ovaj fenomen pojavi na vojvođanskim putevima, naša država još uvek ne prepoznaje prašinske oluje kao hazard, i nema dovoljno razvijene sisteme praćenja i uzbunjivanja, koji bi u godinama koje dolaze mogli da postanu neophodni. Naime, zemljište koje je najbolji izvor prašine za ovakve oluje i nisu pustinje ili peščare, već zemljišta sa aluvijalnim depozitima, kao što je Vojvodina, koja je nekada bila deo Panonskog mora.
Uzrok nastanka prašinskih oluja je degradacija zemljišta i njegovo isušivanje, za šta su krive pre svega klimatske promene. Prema poslednjem poljoprivrednom popisu, čije rezultate je Republički zavod za statistiku počeo da objavljuje u januaru ove godine, površina tzv. korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini opala je za 6,3 odsto u odnosu na 2018. godinu. Neka zemljišta su prenamenjena, ali mnoga su jednostavno ostavljena da propadaju pored magistralnih i međugradskih puteva širom Srbije - čime, kao što možemo videti, kada se pogode uslovi, postaju hazard za bezbednost u saobraćaju.
Komentari 2
ostavi komentar