Društvo i ekonomija
26. 03. 2026. 11:59 0
Ima li VOLJE I FINANSIJA: Poljoprivreda dobija novu strategiju, ali STARI PROBLEMI ostaju
Okrugli sto u okviru javne rasprave o Predlogu strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Srbije za period 2026–2034, na kojem su predstavljene ključne novine dokumenta, održan je juče u Beogradu. Iako struka kaže da ima manjkavosti, ne spore da nam je strategija potrebna za oporavak poljoprivrede ali i strepi hoće li biti volje i finansija da njenu primenu.
Strategija, kako je navedeno, jača ulogu organske proizvodnje, ruralnog razvoja, pčelarstva i digitalizacije, uz podršku mladima, očuvanje autohtonih rasa i unapređenje upravljanja zemljištem i vodnim resursima. Javna rasprava traje do 30. marta, a učesnici su ocenili da je dokument sveobuhvatniji, uz potrebu dodatne razrade pojedinih oblasti, posebno proizvodnje mleka i položaja malih proizvođača.
Nepoverenje stručnjaka je opravdano, imajući u vidu da je prethodnom strategijom iz 2014. bilo predviđeno da će se domaća poljoprivreda razvijati po godišnjoj stopi od 9,1 odsto a lošijim godinama 6,1 odsto. Realnost je pak potpuno drugačija, te smo u tom periodu imali godišnji razvoj poljoprivrede od tek 0,17 odsto, dok je za deset godina on dostigao tek 1,7 odsto, što je više nego porazno.
- Najgore od svega je što je Srbija izgubila prehrambeni suverenitet! No, ako se ova strategija usvoji, pa i sa manjkavostima koje ima, ona može da bude lek za domaću poljoprivredu, naravno ako bude bude i moralne i finansijske podrške. Onda se možda nešto i postigne - kaže za Direktno agroekonomski stručnjak Branislav Gulan koji je juče prisustvovao okruglom stolu, uz još oko 50 ljudi iz struke.
Podseća i da smo se prošle godine hvalili prinosom grožđa i šljive, a koji su značajno manji nego što je to umeo da bude slučaj.
- Prinos grožđa prošle godine bio je oko 180.000 tona, dok je on 1969. godine iznosio 748.530 tona, dok je prinos šljive prošle godine bio oko 380.00 tona a te 1969. čak 886.540 tona. Jasno je da stvari moraju značajno da se poprave - kaže Gulan.
Ukazuje i da bi strategija imala veći efekat da je usvaja parlament.
- Nije mi jasno zašto ona ne ide na skupštinsku raspravu i zašto ej ne usvaja Narodna skupština! Onda ima ona imala veću težinu, nego ovako kada je usvaja samo Vlada Srbije. To sam i pitao na Okruglom stolu, ali odgovor nisam dobio - kazao je on.
Naglasio je i da mora da se krene od oporavka stočarstva.
- Mora, pre svega da se oporavi stočarstvo, jer bez njega nema održive prehrambene proizvodnje - ističe Gučan.
Komentari 0
ostavi komentar