Društvo i ekonomija
07. 10. 2025. 08:23 5
"Kada država ne plaća, to se zove bankrot“: Vučić potvrdio da Nacionalni stadion neće biti gotov u roku
Radovi na Nacionalnom stadionu i dalje značajno kasne, a izvršenje budžeta, kada je u pitanju ovaj projekat, trenutno je ispod jedan odsto. Zbog toga postaje upitno da li će Nacionalni stadion uopšte biti završen do početka izložbe EKSPO, koja je upravo na njemu trebalo da bude otvorena.
Još ranije imali smo najave državnih zvaničnika da radovi na Ekspo i Nacionalnom stadionu kasne.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je početkom godine da izgradnja Nacionalnog stadiona kasni čak četiri meseca i podsetio da je planirano da EKSPO bude otvoren upravo na njemu.
Od tog plana se nije odustalo, ali ono što je sada poznato jeste da radovi na Nacionalnom stadionu i dalje kasne i to gotovo istim tempom od tri ili četiri meseca, piše Danas.
To je potvrdio sam Vučić prilikom otvaranja brze pruge od Novog Sada do Subotice.
- Nadam se da ćemo Nacionalni stadion moći da otvorimo tamo do marta, aprila 2027. godine. Tada ako budemo otvorili stadion biću najsrećniji - rekao je on.
Na gradilištu EKSPO-a, kako je dodao, je sve u roku, a negde ide i ispred roka, ali stadion kasni.
- Stići ćemo mi sve to - naglasio je ipak Vučić.
Ipak, taj rok je praktično i krajnji, s obzirom da se specijalizovana izložba Ekspo u Srbiji otvara 15. maja 2027. godine.
Dodatno, ako se pogleda izvršenje budžeta koje redovno objavljuje Ministarstvo finansija, moguće je videti da je izvršenje za Nacionalni stadion jedva primetno.
Naime, poslednji podaci dostupni su za prvih osam meseci ove godine, odnosno do kraja avgusta. Oni pokazuju da je u tom periodu izvršeno nešto više od 126 miliona dinara od ukupno namenjenih 18,5 milijardi za ovu godinu. To, dakle, iznosi svega 0,68 odsto potrošenih sredstava namenjenih za ovu godinu.
Ukoliko to uporedimo sa prošlom godinom, vidimo da je za osam meseci tada izvšeno već više od dve trećine opredeljenih sredstava.
Prošle godine je za Nacionalni stadion bilo opredeljeno 13,6 milijardi dinara, a do kraja avgusta bilo je izvršeno skoro 9,7 milijardi, što je čak 71 odsto.
Investicioni savetnik Nikola Seneši kaže da je problem u tome što se ne obavljaju plaćanja.
- Jako su velika kašnjenja prema dobavljačima i neki već ulaze u veliki rizik od bankrota. Državna plaćanja su svedena na minimum - ukazuje on.
Prema njegovim rečima, budžet države je "u jako velikom problemu“.
- Država je u ozbiljnim fiskalnim problemima, novaca za Nacionalni stadion, osim ako se iskoristi budžetska rezerva, nema i nema ga ni u planu zaduživanja - objašnjava on.
On naglašava da su sve to razlozi zašto su radovi na stadionu usporeni.
- Kompanije i dalje rade, ali postoji ozbiljan rizik od lančane reakcije bankrota, jer nisu samo usporena plaćanja prema velikima. Oni Kinezima još i nešto plaćaju, mada kasne i njima. Kinezi možda nešto plate prvom delu podizvođača, ali oni drugom nivou podizvođača gotovo da ne plaćaju ništa i tu postoji ogroman rizik od lančane reakcije bankrota tih kompanija - upozorava Seneši.
Kako ukazuje, niko više ne želi da radi na Nacionalnom stadionu.
- Prema informacijama koje ja imam, radovi kasne gotovo sedam meseci. To znači da oni ne da ne mogu da budu gotovi do predaje EKSPO-a, što je zadnjeg dana 2026. godine, nego se bojim da neće biti završeni ni do početka izložbe - navodi on.
Seneši otkriva da već ima mnogo malih firmi koje su propale ili su blizu propasti zbog svega navedenog.
- To kada država ne plaća ono šta treba, to se na srpskom jeziku zove bankrot. Država pokazuje značajne znake nesolventnosti, što može da dovede do velikih problema u građevinskoj industriji koji mogu da se prenesu i na ostatak privrede - upozorava on.
Kako pojašnjava, novac iz budžeta se raspodelio na kredite za mlade, za penzionere… a podseća da država treba da plati i dve milijarde kamata, za koje nemamo novca.
Građevinski inženjer Danijel Dašić naglašava da nas iskustvo uči da brojke i matematika nikad nisu bili od nekog značajnijeg prioriteta za ovu vlast.
- Nema dozvola? Izmisli se adekvatna zamena. Zatvorena pruga? Otvori se pruga, uz sve zatvorene stanice. Izgradnja stadiona kasni? Možda kasni izgradnja, ali ugradnja i dalje ide punom parom - ukazuje on.
Dašić ističe da mu jako zanimljivo zvuči predsednikova najava za otvaranje stadiona u martu 2027. ili krajem 2026. godine.
- Izgleda da se aplikacija za kalendar na predsednikovom telefonu pokvarila, jer te iste datume nudi, recimo i za prevremene izbore. Ali ako ga to čini srećnim, to je onda neka druga priča. Ono što bi građane učinilo srećnim je da procenat povlačenja sredstava ostane nizak, jer imamo primer da nam Nacionalni stadion i nije potreban, jer se umesto pred 50 i više hiljada gledalaca u Beogradu, važne utakmice igraju u Leskovcu, pred deset puta manje gledalaca - podseća on.
Kako dodaje, ono što možda predsednika može da učini još srećnijim jeste da se sve predviđeno finansiranje utroši do tog marta 2027, što ovog trenutka i ne izgleda tako verovatno.
- Pogotovo imajući u vidu da je građevinska dozvola za radove iznad nivoa zemlje došla tek septembra ove godine. Jer po svemu sudeći, čim naša građevina izađe iz podzemlja na videlo, radovi se još dodatno komplikuju i usporavaju - ukazuje Dašić.
Međutim, naš sagovornik smatra da je novac predviđen za gradnju veći problem od samog tempa radova.
- Znajući da je španski studio ‘Fenvik Iribarem’, specijalizovan za izgradnju sportske infrastrukture, uradio projekat i imajući u vidu da je taj studio projektovao tri od osam stadiona u Kataru, koji su čak klimatizovani, što im je povećalo cenu za dva do tri puta, i koja iznosi od šest do sedam hiljada dolara po sedištu, dolazimo do one problematične računice koja građane Srbije sigurno neće činiti srećnim, barem ne kao predsednika. Ako pomnožimo planirani kapacitet sa cenom veoma sličnog stadiona iz Katara, koji je, da ponovim klimatizovan, cena našeg u Surčinu ne bi smela da pređe 300 do 350 miliona dolara, odnosno 250 do 300 miliona evra. I to je, po mom mišljenju, jedino i pravo pitanje koje treba postavljati pre svih pitanja o dozvolama i dinamici izgradnje - poručuje Dašić.
Kako sumira, trebalo bi svi da urade barem po jedan „updejt“.
- Predsednik da apdejtuje njegov kalendar, naša država program borbe protiv korupcije, a građani? Građani bi trebalo da konačno urade ‘apdejt’ celog sistema - zaključuje Dašić.
Komentari 5
ostavi komentar