Društvo i ekonomija
12. 03. 2024. 05:33 56
GODIŠNJICA UBISTVA ĐINĐIĆA Zašto je Srbiji smetao reformator?
Zoran Đinđić je bio sušta suprotnost današnjim populističkim političarima. On se nije udvarao narodu. Govorio mu je neprijatne istine. Nije se građanima obraćao jezikom nacionalnih mitova i stereotipa. Očigledno da zbog toga za života i nije bio previše popularan. Današnja Srbija ne samo da se vratila u vreme i stanje protiv koga se Zoran Đinđić borio, već je otišla u još gorem smeru. Postoji li neko toliko politički bezobrazan i sposoban da tragično stradalog premijera poveže sa zatiranjem institucija, osiromašenjem građana, političkim pritiscima, kriminalizacijom društva, zaostajanjem i regresijom Srbije po svim parametrima u današnje doba.
Da li je Đinđićevo ubistvo promenilo tok istorije Srbije? Da li bi Srbija danas bila demokratskija, modernija i prosperitetnija zemlja da Đinđić nije ubijen? Možda bi bila i članica Evropske unije? Đinđićevo ubistvo je, nažalost, promenilo tok istorije Srbije. Mnogi se sećaju njegove izjave: “Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona time što će mene ukloniti, onda se grdno vara, jer ja nisam sistem. Sistem će funkcionisati i dalje”. Svedoci smo kako taj sistem sada funkcioniše.
U utorak 12. marta navršava se 21 godina od kada je u Beogradu od strana pripadnika Jedinice za specijalne operacije, poznatih pod nazivom "Crvene beretke", povezanih sa kriminalnim krugovima, Đinđić ubijen. Počinioci ubistva su osuđeni, dok eventualna politička pozadina atentata do danas nije rasvetljena. Ko god da je stajao iza tog političkog ubistva nije se prevario.
Đinđić je pokušao da stvori evropski okvir, da krene u neke reforme, ali tek je njegovo ubistvo otkrilo dubinu kriminalizacije svih institucija u Srbiji i uopšte društva. I to do danas traje. Ti politički obrasci ponašanja iz tog vremena ni posle 21 godine apsolutno se nisu promenili. Ali, politika Zorana Đinđića danas ne živi u Srbiji. Ona gotovo da nema naslednika u političkom životu i među ljudima koji se danas bave politikom u Srbiji. Vrlo su retki izuzeci. Srbija ne samo da se vratila u vreme i stanje protiv koga se Zoran Đinđić borio, već je otišla u još gorem smeru. Verovatno manji deo gleda na njega kao na reformatora, koji je hteo da modernizuje Srbiju i idealizuje ga dok drugi, mnogo veći deo, ne može da mu oprosti što je Slobodana Miloševića izručio Haškom tribunalu.
Današnji otpor demokratizaciji Srbije ima svoje korene u tom periodu i u godinama pre toga. Očigledno je da i dalje postoji želja političkih struktura na vlasti a koje su devedesetih harale i Srbijom, da na svaki način spreče tu demokratizaciju. Naime, za njih bi demokratizacija društva značila apsolutni politički poraz.
Početkom 2000ih većinski deo javnog mnjenja u Srbiji bio je za Evropsku uniju, a danas smo daleko od toga. To je danak decenijskoj antievropskoj, antizapadnoj, u suštini antiđinđićevskoj propagandi.
Komentari 56
ostavi komentar