Društvo i ekonomija
16. 01. 2023. 13:02 7
Mogu li se problemi u EPS-u rešiti bez stranaca?
Prevazilaženje problema podrazumeva značajna ulaganja, a to priziva ideje o tihom prepuštanju energetskog suvereniteta, uz tvrdnje da EPS ne umemo voditi bez stranaca. Srbija raspolaže stručnjacima koji su spremni i sposobni da ga uspešno vode i da mu vrate nekadašnji sjaj. Potrebno je samo pustiti ih da rade bez štetnih uticaja užih interesnih grupa u zemlji i inostranstvu.
Obnavljanje Stručnog saveta Elektroprivrede Srbije hvale je vredan korak na putu očuvanja energetskog suvereniteta zemlje. Poslednjih meseci u rešavanje nagomilanih problema uključena je domaća struka, što je dovelo do vidnog poboljšanja u srpskim ugljenokopima i elektranama, značajno je smanjen uvoz, a sve češće se i izvozi. Pravi je čas da se setimo da postoje domaća struka i nauka, čiji bi integritet i kvalifikacije trebalo koristiti pre posezanja za stranim ekspertima.
Decenijama su odluke o energetici donošene pod uticajem tuđih agendi i preporuka koje su nekritički prihvatane i promovisane u dogmu, dok je domaća pamet marginalizovana i dok su naši dugoročni interesi često gurani u drugi plan. Za donosioce odluka, domaći stručnjaci su po pravilu bili neželjeni sagovornici koji ih sputavaju, dok su dobronamerni saveti često gledani kroz političku lupu. U takvim uslovima, odluka da se 15. decembra 2022. obnovi i proširi Stručni savet EPS-a predstavlja čin lične hrabrosti inicijatora i njihove posvećenosti interesima društva u celini.Suprotno skorašnjim izjavama da „domaća pamet već 60 godina ne uspeva da usmeri razvoj srpske energetike“, EPS i dalje okuplja stručnjake koji ostvaruju vrhunske rezultate. Naši eksperti imaju vrlo značajnu ulogu u energetskim sistemima SAD, direktori su vodećih istraživačkih centara i autori brojnih naučnih radova i patenata. Srbija raspolaže stručnjacima koji su spremni i sposobni da uspešno vode EPS i da mu vrate nekadašnji sjaj. Potrebno je samo pružiti im šansu i pustiti ih da rade bez upliva domaće politike i stranih nalogodavaca. Jer, ma kako stručan bio, nijedan direktor ne može uspešno voditi elektroprivredu ukoliko mora da ispunjava dnevnopolitičke zahteve političara koji ga postavljaju i smenjuju. Primere štetnog uticaja politike na energetski sektor daju evropska iskustva i aktuelna energetska kriza, ali i skorašnji događaji u Srbiji.
Ako se rad ugljenokopa i akumulacionih jezera menja radi uvećanja prikazane vrednosti BDP-a, cenu plaćaju EPS, životna sredina i stanovništvo. Zbog uticaja politike i suzbijanja domaće struke tokom prethodnih deset godina, propuštene su prilike da se stare termoelektrane u potpunosti obnove ili zamene novim. Usled neodgovarajuće i neblagovremene pripreme ugljenokopa, došlo je do značajnog smanjenja proizvodnje u Кolubarskom basenu.
Problemi su kulminirali preskupim uvozom električne energije na koji je utrošeno više od milijarde evra, dovoljno za gradnju elektrane koja bi taj uvoz nadomestila u potpunosti. Za sanaciju i povratak u redovno stanje biće potrebne godine i veliki novci. Кoren većini problema je postavljanje politički odanog, ali nesposobnog i neškolovanog kadra, uz postepeno suzbijanje iskusnih i profesionalnih stručnjaka od integriteta i prestanak školovanja stručnog podmlatka kakav se, zbog specifičnosti EPS, ne može naći na tržištu rada. Takvo stanje je predugo trajalo, i zato obnavljanje i razvoj EPS-a mora započeti kadrovskim isceljenjem, što može potrajati duže od rešavanja tehničkih problema.
Jedan od problema je i neodgovarajući odnos prema privatnim investitorima. U Srbiji je stvaranje povoljnih uslova za gradnju solarnih i vetroelektrana donelo korist investitorima i njihovim medijatorima, dok su EPS i građani Srbije dobili probleme. U sistemima sa velikim udelom solarnih i vetroelektrana, priključenje novih izvora zahteva gradnju vrlo skupih i ekološki spornih skladišta i primenu sistemskih mera koje značajno uvećavaju troškove integracije. Gradnja vetroelektrana većinom je prepuštena privatnim investitorima koji uživaju subvencije, povlastice i ubiraju profit, dok problemi integracije opterećuju elektroprivredu uz značajne tehničke probleme i velike troškove. Stanovništvo plaća taksu na obnovljive izvore, koja je osmostruko uvećana za svega dve godine, dok obnovljivi izvori u Srbiji imaju povoljniji status nego u Evropi.
Preporuke nadležnih tela EU sadrže snažne sugestije da se što pre zaustavi rad naših termoelektrana na ugalj. Nedovoljno je poznato da je godišnja emisija CO2 po stanovniku SAD i Кanade blizu 14 tona, dok u Srbiji iznosi 6,62 tone, što je manje od emisija u Nemačkoj i Belgiji. Premda je dekarbonizacija univerzalan i neupitan cilj, navedene okolnosti dovode u pitanje ispravnost sugerisanih koraka energetske tranzicije. Termoelektrane nisu glavni krivac za alarmantno visoke emisije suspendovanih čestica, gde je udeo njihovih emisija manji od 20 odsto. Zaustavljanje rada termoelektrana i posledično uvećanje cene toplotne i električne energije otežalo bi problem grejanja za mnoga domaćinstva, što bi moglo dovesti do većeg korišćenja malih ložišta, do upotrebe neodgovarajućeg otpada za ogrev i do značajnog i opasnog zagađenja.
Razvoj elektroprivrede trebalo bi planirati tako da se umanje ukupni negativni uticaji na životnu sredinu i stanovništvo, što uključuje suzbijanje malih ložišta i starih automobila, ali i gradnju modernih termoblokova sa većim stepenom korisnog dejstva, manjim utroškom uglja i manjim emisijama. Modernizovani termoblokovi mogu obezbediti sigurnost i dostupnost snabdevanja tokom narednih par decenija, sve do priključenja novih, ekološki prihvatljivih izvora.
Razumno planiranje u energetici omogućilo bi da se uspešno suočimo sa ozbiljnim ekološkim izazovima. U vreme rastuće potrage za sve skupljim i sve manje dostupnim mineralima, neophodnim za sprovođenje evropske zelene agende, na Srbiju se vrši snažan pritisak da prihvati umnožavanje tradicionalnih rudnika koji uništavaju i truju čitava područja, staništa, zemlju, vode i vazduh, ostavljajući za sobom toksične sadržaje koji će vekovima onemogućavati oporavak. Umesto preporuka o zatvaranju termoelektrana i otvaranju rudnika, od Evrope bi trebalo preuzeti tehnologiju nove nemačke termoelektrane na ugalj Dateln-4, kao i rigorozne standarde o zaštiti životne sredine koji štite Evropu od otvaranja rudnika kakvi se planiraju i kakvi već rade u Srbiji.
Komentari 7
ostavi komentar