Društvo i ekonomija

[ Izvor: NIN ]

16. 01. 2023. 13:02 7

Mogu li se problemi u EPS-u rešiti bez stranaca?

Prevazilaženje problema podrazumeva značajna ulaganja, a to priziva ideje o tihom prepuštanju energetskog suvereniteta, uz tvrdnje da EPS ne umemo voditi bez stranaca. Srbija raspolaže stručnjacima koji su spremni i sposobni da ga uspešno vode i da mu vrate nekadašnji sjaj. Potrebno je samo pustiti ih da rade bez štetnih uticaja užih interesnih grupa u zemlji i inostranstvu.

Obnavljanje Stručnog saveta Elektroprivrede Srbije hvale je vredan korak na putu očuvanja energetskog suvereniteta zemlje. Poslednjih meseci u rešavanje nagomilanih problema uključena je domaća struka, što je dovelo do vidnog poboljšanja u srpskim ugljenokopima i elektranama, značajno je smanjen uvoz, a sve češće se i izvozi. Pravi je čas da se setimo da postoje domaća struka i nauka, čiji bi integritet i kvalifikacije trebalo koristiti pre posezanja za stranim ekspertima.

Decenijama su odluke o energetici donošene pod uticajem tuđih agendi i preporuka koje su nekritički prihvatane i promovisane u dogmu, dok je domaća pamet marginalizovana i dok su naši dugoročni interesi često gurani u drugi plan. Za donosioce odluka, domaći stručnjaci su po pravilu bili neželjeni sagovornici koji ih sputavaju, dok su dobronamerni saveti često gledani kroz političku lupu. U takvim uslovima, odluka da se 15. decembra 2022. obnovi i proširi Stručni savet EPS-a predstavlja čin lične hrabrosti inicijatora i njihove posvećenosti interesima društva u celini.Suprotno skorašnjim izjavama da „domaća pamet već 60 godina ne uspeva da usmeri razvoj srpske energetike“, EPS i dalje okuplja stručnjake koji ostvaruju vrhunske rezultate. Naši eksperti imaju vrlo značajnu ulogu u energetskim sistemima SAD, direktori su vodećih istraživačkih centara i autori brojnih naučnih radova i patenata. Srbija raspolaže stručnjacima koji su spremni i sposobni da uspešno vode EPS i da mu vrate nekadašnji sjaj. Potrebno je samo pružiti im šansu i pustiti ih da rade bez upliva domaće politike i stranih nalogodavaca. Jer, ma kako stručan bio, nijedan direktor ne može uspešno voditi elektroprivredu ukoliko mora da ispunjava dnevnopolitičke zahteve političara koji ga postavljaju i smenjuju. Primere štetnog uticaja politike na energetski sektor daju evropska iskustva i aktuelna energetska kriza, ali i skorašnji događaji u Srbiji.

Ako se rad ugljenokopa i akumulacionih jezera menja radi uvećanja prikazane vrednosti BDP-a, cenu plaćaju EPS, životna sredina i stanovništvo. Zbog uticaja politike i suzbijanja domaće struke tokom prethodnih deset godina, propuštene su prilike da se stare termoelektrane u potpunosti obnove ili zamene novim. Usled neodgovarajuće i neblagovremene pripreme ugljenokopa, došlo je do značajnog smanjenja proizvodnje u Кolubarskom basenu.

Problemi su kulminirali preskupim uvozom električne energije na koji je utrošeno više od milijarde evra, dovoljno za gradnju elektrane koja bi taj uvoz nadomestila u potpunosti. Za sanaciju i povratak u redovno stanje biće potrebne godine i veliki novci. Кoren većini problema je postavljanje politički odanog, ali nesposobnog i neškolovanog kadra, uz postepeno suzbijanje iskusnih i profesionalnih stručnjaka od integriteta i prestanak školovanja stručnog podmlatka kakav se, zbog specifičnosti EPS, ne može naći na tržištu rada. Takvo stanje je predugo trajalo, i zato obnavljanje i razvoj EPS-a mora započeti kadrovskim isceljenjem, što može potrajati duže od rešavanja tehničkih problema.
Jedan od problema je i neodgovarajući odnos prema privatnim investitorima. U Srbiji je stvaranje povoljnih uslova za gradnju solarnih i vetroelektrana donelo korist investitorima i njihovim medijatorima, dok su EPS i građani Srbije dobili probleme. U sistemima sa velikim udelom solarnih i vetroelektrana, priključenje novih izvora zahteva gradnju vrlo skupih i ekološki spornih skladišta i primenu sistemskih mera koje značajno uvećavaju troškove integracije. Gradnja vetroelektrana većinom je prepuštena privatnim investitorima koji uživaju subvencije, povlastice i ubiraju profit, dok problemi integracije opterećuju elektroprivredu uz značajne tehničke probleme i velike troškove. Stanovništvo plaća taksu na obnovljive izvore, koja je osmostruko uvećana za svega dve godine, dok obnovljivi izvori u Srbiji imaju povoljniji status nego u Evropi.

Preporuke nadležnih tela EU sadrže snažne sugestije da se što pre zaustavi rad naših termoelektrana na ugalj. Nedovoljno je poznato da je godišnja emisija CO2 po stanovniku SAD i Кanade blizu 14 tona, dok u Srbiji iznosi 6,62 tone, što je manje od emisija u Nemačkoj i Belgiji. Premda je dekarbonizacija univerzalan i neupitan cilj, navedene okolnosti dovode u pitanje ispravnost sugerisanih koraka energetske tranzicije. Termoelektrane nisu glavni krivac za alarmantno visoke emisije suspendovanih čestica, gde je udeo njihovih emisija manji od 20 odsto. Zaustavljanje rada termoelektrana i posledično uvećanje cene toplotne i električne energije otežalo bi problem grejanja za mnoga domaćinstva, što bi moglo dovesti do većeg korišćenja malih ložišta, do upotrebe neodgovarajućeg otpada za ogrev i do značajnog i opasnog zagađenja.
Razvoj elektroprivrede trebalo bi planirati tako da se umanje ukupni negativni uticaji na životnu sredinu i stanovništvo, što uključuje suzbijanje malih ložišta i starih automobila, ali i gradnju modernih termoblokova sa većim stepenom korisnog dejstva, manjim utroškom uglja i manjim emisijama. Modernizovani termoblokovi mogu obezbediti sigurnost i dostupnost snabdevanja tokom narednih par decenija, sve do priključenja novih, ekološki prihvatljivih izvora.

Razumno planiranje u energetici omogućilo bi da se uspešno suočimo sa ozbiljnim ekološkim izazovima. U vreme rastuće potrage za sve skupljim i sve manje dostupnim mineralima, neophodnim za sprovođenje evropske zelene agende, na Srbiju se vrši snažan pritisak da prihvati umnožavanje tradicionalnih rudnika koji uništavaju i truju čitava područja, staništa, zemlju, vode i vazduh, ostavljajući za sobom toksične sadržaje koji će vekovima onemogućavati oporavak. Umesto preporuka o zatvaranju termoelektrana i otvaranju rudnika, od Evrope bi trebalo preuzeti tehnologiju nove nemačke termoelektrane na ugalj Dateln-4, kao i rigorozne standarde o zaštiti životne sredine koji štite Evropu od otvaranja rudnika kakvi se planiraju i kakvi već rade u Srbiji.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 7

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati