Društvo i ekonomija
18. 01. 2023. 06:55 1
U 2022. prepolovljen broj odobrenih stambenih kredita
Tokom prošle godine odobreno je 6.717 stambenih kredita, dok je u 2021. godini taj broj bio više nego duplo veći. Samo nekoliko meseci pre nego što će u proleće 2022. kamatne stope početi da skaču, u Srbiji je na kraju 2021. zabeleženo da je tokom te godine broj odobrenih stambenih kredita iznosio 13.097, izračunao je Biznis.rs uvidom u Kreditne izveštaje Udruženja banaka Srbije za 2021. i 2022. godinu.
Interesantno je, međutim, da objavljeni Kreditni izveštaj za decembar 2022. godine beleži da je masa stambenih kredita povećana za 12,6 odsto, uz podatak da trenutno u Srbiji ima 159.007 korisnika stambenih kredita, čija je prosečan iznos 3,9 miliona dinara.
Ekonomista Mihailo Gajić ukazuje da rast mase stambenih kredita ne mora nužno da znači i rast kreditne aktivnosti.
- Rast mase stambenih kredita je niži od stope inflacije, a na to treba dodati i dalji rast cena nekretnina. To znači da je u realnim iznosima došlo do smanjenja kreditne aktivnosti u ovom sektoru - kaže Gajić u razgovoru za Biznis.rs.
Na kraju 2021. godine, prema podacima Udruženja banaka, u Srbiji je bilo 145.290 korisnika stambenih kredita, a ta godina počela je sa ukupno 132.193 odobrena stambena kredita. Uzroke značajnog pada kada je reč o stambenom kreditiranju treba tražiti u oštrom zatezanju monetarne politike Evropske centralne banke, koja se podizanjem referentnih stopa bori protiv inflacije. To ovako izgleda na primeru stambenih kredita na domaćem tržištu: ako vam kamata na kredit iznosi tri odsto plus 3M euribor, ona je sa 2,43 odsto u januaru skočila na 5,254 odsto krajem novembra, što je više nego dvostruko povećanje.
- Dakle, glavni uzrok smanjenja kreditne aktivnosti je rast troškova zaduživanja preko mehanizma kamatnih stopa - zaključuje Gajić.
Kreditni biro Udruženja banaka Srbije za sada ne beleži značajan udeo docnje kod stambenih kredita - ona je trenutno na nivou od 0,6 odsto. Ekonomista Saša Đogović takođe ističe da ne treba očekivati da se kreditna aktivnost u ovom segmentu brzo oporavi, kao ni povratak na "pretkrizne" kamatne stope.
- Tek krajem sledeće godine se očekuje da će se inflacija vratiti u projektovane okvire, a do tada će centralne banke takođe voditi restriktivne monetarne politike. Takođe, kamate su brzo porasle – kod nas je referentna kamatna stopa deset puta menjana za isto toliko meseci – ali sigurno neće tako brzo opadati. Isto je i sa inflacijom – kada jednom cene odu gore, vrlo teško se vraćaju na prethodni nivo - istakao je Đogović za Biznis.rs.
Komentari 1
ostavi komentar