Društvo i ekonomija

Dr Slavica Plavšić

11. 11. 2022. 06:00 4

Dr Slavica Plavšić piše za Direktno: Napred Torlak, živela Srbija i ministri zdravlja!

"Država će da uloži 18 miliona evra u kapacitete za punjenje i pakovanje vakcina za grip, ali i tetanus, difteriju i vakcinu protiv kovid 19. Hoćemo da od Torlaka napravimo jednu od najboljih fabrika vakcina u Evropi. Od danas pokrećemo postupak, radimo biznis plan i ulazimo u proces proizvodnje. Verujemo da ćemo za nekoliko meseci proizvoditi četvorovalentne vakcine za grip".

Ovo je samo jedna od bezbroj "bombastičnih" izjava predsednika Vučića, tada u ulozi virusologa i menadžera, koja je objavljena na instagram profilu "Buducnostsrbije" 16.4. 2021. godine uz euforični poklič: "Napred Torlak"! "Živela Srbija"!

Ni prvo ni zadnje lažno obećanje koje je dao presednik Vučić i u koje niko nije poverovao, osim onih koji bezuslovno veruju da je živa istina i sve ono što predsednik pomisli, a kamoli kaže.

Obećao je i dodatnih 20 miliona evra za obnovu fasada, uređenje prostorija, kao i parkova i pristupnih puteva Institutu Torlak.

Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" je nacionalna ustanova za prevenciju, lečenje i praćenje infektivnih bolesti. Osnovan je 1930. godine i predstavlja jednu od najstarijih ustanova ovog tipa u svetu, sa tradicijom i iskustvom dugim više od 90 godina. Izvozio je vakcine i serume u vrednosti od preko 100 miliona dolara za Irak, Iran, Indiju, Kinu i još preko 100 zemlja sveta. Institut Torlak je bio u rangu najviših svetskih institucija, a zaposleni stručnjaci su išli na edukacije u evropske gradove: Beč, Berlin, London, Pariz... a u Torlak su dolazili na usavršavanje iz drugih zemalja. To je zaista bilo zlatno doba u poslovanju čuvenog instituta.

Institut Torlak je čak i u periodu sankcija uspevao da izvozi vakcine i serume, a godišnji izvoz u vreme sankcija bio je od osam do devet miliona dolara. Zahvaljujući entuzijazmu i ugledu stručnjaka ovog instituta i u tim teškim vremenima uspevali su da proizvode vakcinu protiv gripa, a neophodne komponente iz inostranstva nabavljali su preko ličnih veza i uticaja.

U bivšim državama Sovjetskog Saveza, tokom 1993. godine, izbila je velika epidemija difterije. Torlak je tada bio jedini institut u svetu koji je imao serum protiv difterije i po odobrenju Ujedinjenih nacija, dozvoljen je izvoz ovog seruma u ugrožene države.

Ranije su mladi ljudi počinjali da rade u institutu, usavršavali se u zemlji i inostranstvu i vraćali se u institut, odakle su odlazili u penziju ili su karijeru nastavljali kao savetnici Svetske zdravstvene organizacije.

Naprosto, država je tada shvatala stratešku važnost postojanja jedne ovakve ustanove i vodila je brigu i o kadrovima i o tehnologiji instituta. Torlak je decenijama bio gigant najvišeg svetskoh nivoa.

Tajni putevi propadanja Torlaka?

Šta se sve dalje, posle 2000. godine događalo u ovoj ustanovi obavijeno je velom tajni i mističnosti. Jedan od retkih poznavalaca dešavanja u ovoj ustanovi koji je pristao da govori za javnost je nekadašnji šef proizvodnje u Torlaku, biolog i specijalista medicinske mikrobiologije Miroslav Stajić. Zahvaljujući njegovim intervjuima koje je davao za medije zainteresovane za ovu problematiku, saznali smo ovo malo podataka koje imamo.

Dolaskom novih ljudi na vlast, situacija u institutu je počela da se menja, a i odnos države prema ovoj ustanovi je prestao da bude zaštitnički. Nova ideja je bila da Torlak ne treba da proizvodi sve vakcine i serume već je isplatljivije da se nešto i uvozi.

"Pokušavali smo da odbranimo i sačuvamo našu proizvodnju, ali niko od nadležnih iz rukovodstva instituta i zdravstvenih vlasti nije imao sluha. Jedna po jedna proizvodnja se gasila, a vremenom smo sve više vakcina i seruma uvozili i plaćali dvostruko skuplje".

Proizvodnja vakcine protiv dečije paralize, po kojoj je Torlak bio poznat u svetu, konačno se ugasila 2003. godine.

Prestala su ulaganja u nove tehnologije, mašine, ali i u kadrove. Svetske organizacije za kontrolu proizvodnje vakcina i seruma više nisu izdavale dozvole za rad, jer su se u proizvodnji koristile stare tehnologije, koje se nisu obnavljale.

Kasnije, tokom nekoliko godina u Torlak su stizale milionske donacije Svetske zdravstvene organizacije i drugih brojnih finansijera, ali je sav taj novac odlazio u nepoznatom pravcu.

Od 2003. i narednih desetak godina, institut je napustilo preko 70 stručnjaka i 100 iskusnih tehničara. To je nenadoknadiv gubitak za tehnološke postupke, koji nikada i nikako nije mogao da se povrati.

Totalni sunovrat Torlaka je definitivno krenuo kada je, 2013. godine, na mesto direktorke Torlaka postavljena dr Vera Stojiljković, specijalista fizijatrije. Ona je bila vrlo bliska sa nekadašnjim direktorom BIA, Aleksandrom Đorđevićem, pa je i to koristila da pokaže svoju moć i bahatost.

Dovela je pravnika za savetnika i njemu je dala enormno visoku platu, a stručnjacima je smanjila primanja za 30 odsto. Drastičnim smanjenjem plata, mobingom, raznim vidovima pritisaka, naterala je ljude da napuste posao i odu. Mnogi su dobili otkaze, među njima i šest pomoćnika direktora, jer su napisali protestno pismo protiv nje. Ko god je imao ikakvih uslova otišao je u penziju. Mnogi su ostali bez posla i ikakvih šansi da se zaposle u nekoj drugoj ustanovi.

Država iz nepoznatih razloga, nije zaustavila ni sprečila propadanje nekadašnje vrhunske ustanove svetskog glasa. Čak se stiče utisak da se ciljano i namerno radilo na njenom uništavanju.

Sindikat instituta Torlak je ukazivao na loše stanje i tražio pomoć od svih nosilaca vlasti od 2000. godine do danas. Obraćali su se predsednicama države: Koštunici, Tadiću, Nikoliću, Vučiću, ministrima zdravlja Tomici Milosavljeviću i Zlatiboru Lončaru.

Ali od nadležnih institucija i zvaničnika nikada nisu dobili odgovor.

Posle 15 godina pauze, preko 20 miliona evra je uloženo u novi pogon za proizvodnju vakcine protiv gripa. Taj pogon je napravljen tako da može da proizvede dva miliona doza najboljih četvorovalentnih vakcina. Međutim, građani su dobili samo male količine trovalentnih vakcina koje mogu da prime osobe od 18 do 65 godina. Republički fond za zdravstveno osiguranje - RFZO je odobrio kupovinu oko 400.000 doza Pasterove četvorovalentne vakcine Vaxigrip koju mogu da prime svi, od jedne do 100+ godina, bez ograničenja i koje su "razgrabljene".

Trovalentnu Torlakovu vakcinu jednostavno niko neće.

Kasnije smo saznali da postoji i zastoj i u proizvodnji BCG vakcine i da se ona zadnjih meseci uvozi iz Bugarske. Za to se saznalo nakon što je nova ministarka iznela u javnost informacije o strašnom propustu u GAK-u, kada je 600 beba umesto BCG vakcine primilo fiziološki rastvor.

Osim epiloga ove priče koji nam i dalje duguje, možda će nova ministarka zdravlja imati dovoljno želje i snage da, konačno preokrene sudbinu teško posrnulog giganta Torlak.

Dr Slavica Plavšić

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 4

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati