Društvo i ekonomija

Marija Ignjatijević [ Izvor: NIN ]

16. 09. 2022. 17:19 17

Turski dronovi za srpsku vojsku koštaće nas stotine miliona evra

Dok tabloidi stvaraju pogrešnu sliku da, zahvaljujući ličnim vezama predsednika, oružje dobijamo na poklon, izdaci za odbranu su lane premašili 1,3 milijarde evra, a vlast oružje od sve većeg broja zemalja kupuje i zarad kupovine spoljnopolitičkih poena, ne vodeći računa o stvarnim potrebama Vojske.

Tokom prošlonedeljne posete turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana Beogradu, predsednik Aleksandar Vučić ponovio je želju da se nabave bespilotne letelice bajraktar TB2 i istakao da je Srbija spremna da izdvoji još više novca nego što je prvobitno razmatrano.

Na konferenciji za štampu obavestio je građane da će izdvojiti nekoliko stotina miliona evra za kupovinu dronova, čija se cena po komadu kreće od dva do pet miliona evra, u zavisnosti od modela. Turska je možda nova na listi prodavaca oružja Srbiji, ali manir nabavki naoružanja i retorika koja je prati ostaju isti.

Nakon posete usledila je već ustaljena tirada prorežimskih medija o Erdoganovim "smrtonosnim dronovima" i "bespilotnim zverima", a posebno su interesantni naslovi dva tiražna tabloida u kojima se sugeriše da Srbija "dobija" dronove od Turske i tako čitaoci navode na pogrešan utisak.

Provladini mediji netransparentnost vojnih nabavki često pravdaju ratobornom retorikom i narativima o ugroženosti ili stvaraju pogrešnu sliku da naoružanje dobijamo praktično na poklon, zahvaljujući ličnim vezama i sposobnostima predsednika. Sve vojne nabavke plaćaju se iz novčanika građana i to sve više iz godine u godinu. Čak i donacije koje smo tokom prethodnih godina dobili, recimo šest ruskih aviona MiG 29, iako značajne, nisu besplatne – i te kako su nas koštali njihov transport, remont, obuka, infrastruktura i održavanje.

Prema podacima Balkanskog monitora odbrane, koji je objavio Beogradski centar za bezbednosnu politiku, izdaci za odbranu su se od 2017. vrtoglavo uvećali, od 1,4 odsto do skoro 2,5 odsto BDP-a prošle godine. Rast budžeta prati i velika netransparentnost - budžeti i završni računi nisu u dovoljnoj meri raščlanjeni i detaljni, što onemogućava njihovo tumačenje, a samim tim i sveobuhvatan nadzor.

Trend rasta budžeta pratio je poslednjih godina trend zarobljavanja Narodne skupštine od strane vladajuće koalicije. Iako bi trebalo da bude najvažniji kontrolor trošenja budžeta u ime građana, proteklih godina uloga Narodne skupštine se svela na simulaciju nadzora i stavljanje pečata na odluke koje je izvršna vlast već donela.

Nijedna sednica Odbora za odbranu nije posvećena razmatranju budžeta ili nabavkama naoružanja i vojne opreme, na plenarnim sednicama su se ogromni rebalansi usvajali bez rasprave i nijedno poslaničko pitanje o nabavkama nije upućeno resornim ministrima.

Marija Ignjatijević, istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 17

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Vrati mi papuču

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati