Društvo i ekonomija

Ana Stevanović

07. 08. 2020. 11:55 8

Ana Stevanović: Ministre, škola počinje za tri nedelje

Dok je ministar Šarčević očigledno na raspustu i izgleda da se ne uzbuđuje previše zato što je do prvog septembra ostalo oko tri nedelje, čini se da su roditelji i nastavnici na ivici živaca zato što ne znaju kako će se nastava odvijati zbog pandemije. Dodatnu zabunu unosi i to što se u javnosti najmanje jednom nedeljno pojave pojedine najave i ne odmakne se dalje od toga. Jedino što raduje jeste to da predstavnici Vlade, kriznog štaba ali i pojedini u ministarstvu prosvete izgleda pomno prate ono što mi iznosimo, pa već narednog dana ponove to isto i usput promaše suštinu, kao što je to uobičajeno kada se prepisuje.

 

Prethodno je ministar Šarčević rekao da će Ministarstvo praviti planove i uputstva koje će potom dostaviti školama. Prošle nedelje smo istakli da je to pogrešan način zato što svaka škola najbolje poznaje broj učenika, nastavnika, kao i sopstvene prostorne i tehničke kapacitete prema kojima treba da pravi planove. Već sutradan je usvojen plan stranke Slobode i pravde, a već se mogao čuti kako na sednicama kriznog štaba, tako i od premijerke Brnabić. 

Mnogi ipak i dalje imaju dilemu da li treba otvoriti škole prvog septembra ili nastaviti sa online nastavom. Podsetimo, u martu mesecu je zatvaranje škola bilo opravdano zato što se o virusu nije znalo gotovo ništa. Nakon skoro šest meseci, neka znanja su stečena, a cilj je dvostruk - zaštititi decu i nastavnike od zaražavanja, ali i nastaviti kontinuitet u obrazovanju i učenju koji se ne može ostvariti bez nadzora nastavnika i učitelja. Stoga, ukoliko zdravstvena situacija bude poboljšana u naredne dve nedelje, predlažemo da škole počnu sa radom uz određena prilagođavanja. 

 

Pored ovog, šta još predlažemo? Analizirali smo dobra rešenja i pozitivne prakse evropskih zemalja u kojima je škola u doba korone izvrsno funkcionisala i u kojoj se nastava nesmetano odvijala uz odgovarajuća prilagođavanja. U pojedinim evropskim zemljama su primenili mere čiji je cilj sužavanje i smanjenje kontakata, stoga su povećali broj ulaza u škole uz određene termine tokom kojih je omogućen ulazak đaka. Gde postoje mogućnosti, veći broj ulaza namenjen je đacima, a nastavnom i tehničkom osoblju manji. Cilj je da se na što je moguću manju meru svedu kontakti, tako da su učenici nižih razreda tokom dana isključivo sa svojom učiteljicom i drugarima iz razreda. Prilagođavanja rasporeda časova onemogućavaju se susreti na odmorima sa decom iz drugih razreda. Iako ova mera može delovati pomalo surovo, njen cilj je da se kontrolišu kontakti u slučaju zaražavanja. 

Što se tiče učenika viših razreda, predlažemo mere koje se odnose na sam program. Tokom jednog dana, učenici bi imali po 2 ili 3 dvočasa istog predmeta, tako da umesto da budu u kontaktu sa šestoro nastavnika, biće samo sa troje. U vezi sa programom bi trebalo da dođe do smanjivanja obima gradiva. Pravilo koje se u Srbiji može primeniti, odnosi se i na nastavu na otvorenom. Klima nam je takva da tokom jeseni imamo lepo vreme, tako da je nastava u prirodi više nego poželjna  i mogućnosti za to postoje u gotovo svakom selu, opštini ili gradu. Kada govorimo o Beogradu, gotovo svi časovi društvenih predmeta se mogu odvijati napolju, kao i časovi biologije koji se primera radi, mogu održavati u Botaničkoj bašti, ili pak Zoološkom vrtu, a časovi istorije na okalitetima važnim za to mesto ili grad. Naravno, ovo su samo pojedini predlozi i smernice u čijem pravcu treba razmišljati.

Univerzalne preporuke koje smo izneli protekle nedelje, a koje su juče redom doslovno ponovili i članovi kriznog štaba, jeste da svaka škola treba da ima osobu zaduženu za merenje temperature deci na ulazu u školu. Postavlja se i pitanje šta će biti sa nastavnicima koji su stariji od 60 godina i sa onima koji boluju od hroničnih bolesti. Oni bi trebalo da rade od kuće i preusmere se na online nastavu i niko od njih ne sme tokom predstojećeg perioda da bude otpušten. Zajedno sa time, trebalo bi zaposliti mlađe kolege koji će biti više nego važni u slučaju da postoji potreba da se poveća broj odeljenja smanjenjem dozvoljenog broja učenika u razredu. Neko se može zapitati gde pronaći novac za ovakve stvari, ali imajući u vidu koliko se državne pare bacaju na nepotrebne stvari poput raketa, aviona i ostalih čudesa, jasno je da novca ima, samo da se mora preusmeriti na najvažnije stvari poput obrazovanja koje treba da je u vrhu prioriteta svakog razumnog i uspešnog društva. 

Pored ovoga, svaka škola najbolje zna koliko ima dece kojoj je potrebna naša podrška ili podrška asistenata. Tu su i deca koja se školuju u sistemu inkluzije, deca sa invaliditetom, kao i deca koja pohađaju izdvojena odeljenja ili pak putuju kilometrima do škole. Jedino škole mogu stvoriti planove i rešenja za ovu decu, a nikako Ministarstvo prosvete. Stoga, ovo su neki od naših planova i pozivamo Ministarstvo da ih slobodno prepiše i primeni pošto je nama članovima Stranke slobode i pravde, za razliku od njih, školovanje dece, njihovo zdravlje, kao i zdravlje nastavnika i roditelja - prioritet.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 8

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Ravnopravnost

Zoran Živković [12.04.2024.]




Video dana

Metalika moj dobar drugar

Anketa

Ko je kriv za razočaravajuću sezonu Zvezde i Partizana u Evroligi?

Rezultati