Društvo i ekonomija

Velimir Perović

14. 06. 2020. 08:16 4

Stojiljković za Direktno: Očekuju nas brojni štrajkovi

Ovaj režim je 2012. godine došao na valu populizma i borbe protiv korupcije. Na tom talasu, koji je poslužio da se preuzmu poluge vlasti, već 2016. je stvoren novi - hibridni režim. Posle kakvog takvog rasta ponovo smo ušli u period pada demokratskih i ekonomskih pokazatelja i rasta siromaštva – kaže u intervjuu za Direktno.rs prof. dr Zoran Stojiljković, predsednik Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost.

Stojiljković smatra da zbog straha i apatije neće biti socijalnih nemira, ali da treba očekivati brojne štrajkove i proteste u čijoj osnovi će biti apeli za pomoć, jer ćemo se susresti s milionskom masom nezaposlenih. 

Dok vlast govori o rastu raznih stopa i procenata, više od milion ljudi živi na granici ili ispod granice siromaštva. Kako ocenjujete privrednu i socijalnu stvarnost u Srbiji?

- Sindikatima i zaposlenima dobro ide samo u situacijama istovremenog i demokratskog i ekonomskog rasta, koji vodi i smanjenju nejednakosti. Toga u Srbiji još nije bilo. Novi režim je 2012. godine došao na valu populizma i borbe protiv korupcije. Na tom talasu, koji je poslužio da se preuzmu poluge vlasti, već 2016. je zarobljavanjem institucija stvoren novi - hibridni režim. Posle kakvog takvog rasta ponovo smo ušli u period pada demokratskih i ekonomskih pokazatelja i rasta siromaštva i nejednakosti.

Posledice epidemije kovida 19 su nemerljive. Na desetine hiljada ljudi je ostalo bez posla, sve privredne grane, osim prehrambene, su drastično pogođene. Šta nas čeka u narednim mesecima?

- Padom proizvodnje, rašću nezaposlenosti i gubitkom prihoda biće posebno pogođeni sezonski i ugovorno i agencijski angažovani radnici. Radi se pre svega o sektorima turizma i hotelijerstva. Ključni problem je što ćemo se naći pred izazovom da se, kad već nezaposlenima zbrojimo one koji će izgubiti posao, kao i deo onih koji su se vratili u zemlju jer su ostali bez posla u inostranstvu, suočiti sa milionskom masom nezaposlenih.

Da li su u takvoj situaciji mogući socijalni nemiri?

- Za masovne i organizovane proteste potrebno je da postoji svest o krivcima za nastalo stanje, solidarnost i poverenje u aktere i pravac promena, kao i pobeda nad strahom i apatijom - sve ono čega u Srbiji nema. Istraživanja pokazuju da je većina svesna da vlast radi u korist kapitala, ali da joj ne vidi uverljivu alternativu. U takvoj klimi, umesto organizovanog i usmerenog socijalnog nezadovoljstva treba očekivati brojne štrajkove i proteste u čijoj osnovi će biti apeli za pomoć.

Veliki broj zaposlenih je u prekarnom radu, bez ikakvih prava na radnom mestu. Kako poslodavce primorati da poštuju prava svojih radnika?

- Iskustvo “Nezavisnosti” govori da je to moguće ostvariti samo kombinovanjem stimulativnih mera i olakšica, sa nužnim inspekcijskim nadzorom i represivnim merama. Zar upravo porazna praksa da se radnicima otima deo od države dobijenih minimalnih zarada u situaciji pandemije, nije do kraja ogoljen dokaz?

 

Tek svaki četvrti se zapošljava na neodređeno vreme, a u državnom sektoru nema šanse da se zaposlite ako niste član partije?

- Među novozaposlenima sve više dominira nesigurna zaposlenost, preciznije radna angažovanost bez radnog mesta i radnih i sindikalnih prava. Istovremeno, pre svega u javnom sektoru osnovna preporuka za posao postaje članska karta vladajuće stranke ili njenog koalicionog partnera. Radi se o stotinak hiljada rukovodilaca i njihovih pomoćnika i savetnika i bar tri do četri puta većem broju partijskih miljenika smeštenih na “obična“ radna mesta, često bez realnih radnih obaveza.

Iz tih razloga je mnogo mladih i obrazovanih napustilo Srbiju jer nisu mogli da nađu dostojanstven posao?

- Nažalost vašu tvrdnju potvrđuju brojna istraživanja mladih, pre svega onih koju su realizovali nameru da napuste zemlju u potrazi za pristojnijim poslom i zaradom, ali i uređenijim društvom sa šansama za promociju na osnovu kompetencija, a ne političke lojalnosti. Posledično, u Srbiji je u poslednjoj deceniji “glasala nogama” gotovo desetina stanovništva, odnosno Srbiju je napustilo stanovnika onoliko koliko ih ima na primer Crna Gora. 

Koliki je danas stvarni uticaj sindikata na zaštiti prava radnika?

- Taman onakav kakvi su i politička odgovornost u društvu. Veoma, veoma ograničeni. AKo se strateški ne promene odnosi snaga u društvu sindikati će završiti kao dinosaurusi.

U kojim firmama su prava zaposlenih najugroženija: stranim, domaćim, državnim?

- U istraživanju kome je kolega Srećko Mihailović dao prikladan naziv – Sunovrat radničkih prava, svih 4 od 10 anketiranih zaposlenih tvrdi da je i lično bilo objekat kršenja radnih i sindikalnih prava kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Dodatno, u javnom sektoru je, po nalazima Poverenika za ravnopravnost, posebno razvijena i najprisutnija diskriminacija po osnovu sindikalne i partijske pripadnosti.

Da li imate utisak da pojedini strani investitori zaposlene posmatraju isključivo kao jeftinu radnu snagu?

- Nažalost da, u skladu sa ciničnim određenjem da su radnici proizvodno sredstvo koje govori i koje treba nabaviti što jeftinije. Rezultat je to i državne politike “trke ka dnu “ kojom se potencijalnim investitorima nudi jeftinija, kvalifikovanija, poslušnija radna snaga nego što je mogu naći na drugom mestu. I to uz prateće subvencije.

U nekim subvencionisanim inostranim firmama radnici rade u pelenama, ne mogu ni do toaleta... Dok radnici trpe užasan mobing, sindikati su nemoćni da bilo šta promene. Zašto inspekcije ne rade svoj posao?

- Rade u meri u kojoj im je to politički dopušteno i uz veliki oprez da ne naprave problem i “isprovociraju investitore”. Radnici pod torturom i strahom od gubitka kakvog takvog posla neskloni su sindikalnom organizovanju. Da bi nam se pomoglo moramo se i sami uspraviti.

Da li su se pojedini sindikalci prodali poslodavcima? Ima primera da zarađuju i po 2.000 evra u nekim javnim preduzećima kao što je „Kolubara“?

- Besramno je predstavljati radnike, a biti bogato alimentiran od strane poslodavaca. Sindikalni funkcioneri moraju polagati račune sopstvenom članstvu, ali i odgovarajuće podatke učiniti dostupnim na zahtev javnosti koja ima „pravo da zna“. Oni koji se obilato dotiraju, a odluke im sufliraju drugi samo se zovu sindikatima.

Osnivanje sindikata u većini privatnih firmi je zabranjeno iako je sabotiranje radnih, socijalnih i sindikalnih prava krivično delo?

- Ako i nije formalno zabranjeno ono je praktičnim koracima izuzetno otežano, diskriminisano i učinjeno neskriveno nepoželjnim i izloženo (in)direktnim pretnjama i sankcijama. Vlast pri tome zauzima formalno neutralan stav, koji u praksi, posebno kada je o stranom, korporativnom kapitalu reč, ima sve odlike servilnog popuštanja. 

Šta po tom pitanju najviše zamerate vlastima?

- Ako se sećate Vučićeve izjave da mu galamom oko “Jure” ne rasterujemo strane investitore ili premijerkinog razumevanja za tvrdnju da Fijat ne pregovara dok se štrajk ne okonča, kao i nikad dokazane njene tvrdnje da iza štrajka stoje politički motivi, jasno vam je da je reč upravo o sekundiranju interesima kapitala.

Subvenicije države inostranim firmama iznose i do 100.000 evra po radnom mestu. Da li je to zaista u interesu države ili je u pitanju želja jednog čoveka da preseče što više crvenih vrpci? Ili je u pozadini nešto treće, mislim na korupciju?

- Pored marketinške, političke zloupotrebe “ investicionog buma”, u kome se za velike subvencije dobijaju loše plaćena i nesigurna radna mesta, u ne malom broju slučajeva radi se i o korupciji - svesnom, namernom narušavanju principa nespristrasnosti da bi se ostvarila materijalna i nematerijalna korist.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 4

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati