Zdravlje
26. 04. 2026. 09:00 0
Šećer je svuda oko nas: Stručnjaci upozoravaju na količinu koju većina ljudi svakodnevno premašuje
Šećer nije prisutan samo u slatkišima, već se nalazi u velikom broju namirnica koje svakodnevno konzumiramo, često i nesvesno. Iako je važan izvor energije za organizam, posebno za mozak i mišiće, problem nastaje kada se unosi u većim količinama nego što je potrebno.
U savremenoj ishrani šećer dolazi iz različitih izvora – od voća i voćnih sokova, preko zaslađenih i gaziranih napitaka, pa sve do industrijskih proizvoda kao što su kečap, gotova jela, džemovi i razni deserti. Zbog toga se često dešava da se njegova količina u ishrani potceni, jer nije uvek „vidljiv“ na prvi pogled.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo prekomeran unos šećera povezan sa brojnim zdravstvenim rizicima, uključujući gojaznost, dijabetes tipa 2 i metaboličke poremećaje. Zato se sve češće postavlja pitanje koliko je zapravo bezbedno unositi dnevno.
Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, slobodni šećeri bi trebalo da čine manje od 10 odsto ukupnog dnevnog energetskog unosa, dok bi idealno taj procenat trebalo spustiti ispod 5 odsto. U praksi to znači oko 50 grama dnevno kao gornju granicu, odnosno približno 25 grama za optimalniji unos. Već jedna čaša gaziranog pića može gotovo dostići tu količinu.
Sličan stav deli i Evropska agencija za bezbednost hrane, koja naglašava da unos dodatih šećera treba svesti na minimum, bez precizno definisane bezbedne gornje granice, u okviru uravnotežene ishrane.
Iako se šećeri dele na prirodne, dodate i slobodne, hemijski su u osnovi isti, ali razlika leži u tome što namirnice koje ih prirodno sadrže, poput voća i žitarica, donose i vlakna, vitamine i druge hranljive materije. Upravo zato se smatraju znatno boljim izborom od industrijski prerađenih proizvoda bogatih dodatim šećerom.
Stručnjaci ističu da visok unos slobodnih šećera povećava rizik od raznih hroničnih bolesti, dok uravnotežena ishrana bogata integralnim namirnicama, voćem i povrćem ne nosi isti rizik.
U svakodnevnoj ishrani unos šećera može se smanjiti jednostavnim promenama, poput zamene zaslađenih pića vodom ili nezaslađenim čajem, pažljivog čitanja deklaracija, smanjenja količine šećera u napicima i biranja prirodnih izvora slatkoće.
Iako šećer nije nešto što treba potpuno izbaciti iz ishrane, ključ je u meri. Upravo kontrola količine i svestan izbor namirnica imaju najveći uticaj na dugoročno zdravlje.
Komentari 0
ostavi komentar