"April u Beogradu": O vojniku ili nešto drugo

Ipak, oduvek i zauvek, "April u Beogradu" će biti vezan prvenstveno za vanvremensku pesmu Zdravka Čolića, koja danas ima status klasika ili šlagera. Pesmu je napisao Kornelije Kovač, a i cela pesma je, kako je jednom prilikom u autorskom tekstu za Blic otkio Zdravko Čolić.

Oduvek je postojala ta priča da je pesma opisala Čolino služenje vojnog roka, ali to nije ipak bila istina.

- Ljudi su vezali moju vojsku sa ovom pjesmom, što nije tačno. To je autorski doživljaj Kornelija Kovača koji je služio rok u Beogradu. Moja je vojska došla četiri godine kasnije. U pjesmi su se našli mnogi mladi u uniformi. Ja sam je u potpunosti shvatio služeći u Topčideru. Prošao sam kroz pjesmu kao stotine hiljada beogradskih vojnika, kroz generacije. Širina te autobiografske slike je veoma univerzalna i prenosna. Zato je voljena - napisao je tad Čolić.

Pesma je postala velikih hit širom Jugoslavije iako je imama lokalitet u imenu koji je možda mogao da odbije prosečnog slušaoca koji nije iz Beograda.

- Pjevači su, nažalost, oduvjek voljeli neutralnost zbog tržišta. Ali su postojale pjesme kao "Sarajevo, ljubavi moja", "Devojko mala", "Nima Splita do Splita" ili "Zagrebe, grade". Tada nisam pjevao ništa o Sarajevu, a pojavio sam se kao Sarajlija sa beogradskom pjesmom. Ono što umjetnika brine kada je u pitanju opšti hit jeste odrednica koja lokalizuje cijelu stvar. No, hitljivost i pevljivost te pjesme ostaje sve ove godine. Pjevana je i ovdje i po raznim gradovima svjeta. Više bi se pjevala da se zove "April je u gradu mom", ali zbog lokalizacije dobija u tom autentičnom smislu. Ni Bata Kovač ni ja nismo iz Beograda, a ni svi oni koji su se u njoj pronašli. Pjesmu na neki poseban način dijele Beograd, njegovi vojnici i njihove djevojke - napisao je proslavljeni pevač.

Napisao je Čola i kako voli kad u proleće sve bukne, ozeleni i procveta. 

Pesma je ostala velika i živi mimo njega i mimo opusa Kornelija Kovača. Mnogi su ovu setnu melodiju obrađivali, radili parodije, ubrzavali je ali i dizali na viši nivo i pravili od nje večnu temu, kao što je to uradio Duško Gojković.