Cena kafe otišla u NEBESA: Sve se odražava na domaće proizvođače

Nezaustavljivi trend rasta se nastavio i u prva dva meseca ove godine - tako je arabika na njujorškoj berzi nedavno dostigla cenu od čak 420 centi po funti!

Prosečnom potrošaču u Srbiji koji tokom godine popije oko 4 kilogramakafe, cena u centima ne znači mnogo, ali kada prevedemo na jezik procenata, to znači da je od februara 2024. do februara 2025. godine, cena veća za 140%. Situacija sa robustom nije mnogo bolja, u odnosu na februar prošle godine - cena je duplirana. A to se sve odražava i na cenu kafe koju vidimo na rafovima."Savršena oluja" na tržištu kafe

Od početka 2024. godine, tržište kafe je pogodila "savršena oluja", odnosno desilo se to da se nekoliko faktora koji utiču na cenu kafe preklopilo i izazvalo enormni rast cena. Najpre, nestabilna situacija sa transportom, odnosno logistički izazovi koji su počeli još sa pandemijom pre gotovo pet godina, dodatno su pogođeni geopolitičkim sukobima, pa su pomorske rute postale još opterećenije, samim tim i skuplje. Sa druge strane, klimatske promene već godinama utiču na smanjene prinose. Tako se očekuje da će dugi sušni periodi u Brazilu, najduži od 1981. godine, uticati na znatno slabiju berbu. Tržištu kafe na ruku ne idu ni špekulacije investicionih fondova, a i potražnja kafe u svetu je sve veća, najpre zbog promena u navikama potrošača u Aziji, najvećem tržištu.

- Važno je naglasiti da se posledice globalnih dešavanja u velikoj meri reflektuju na poslovanje domaćih proizvođača, jer oni nisu izolovani od šireg ekonomskog okvira. Kako cene kafe na međunarodnim tržištima kontinuirano rastu, domaći proizvođači suočavaju se sa značajnim povećanjem nabavnih troškova. S obzirom na to da većina domaće proizvodnje zavisi od uvoza kafe, ovi proizvođači su primorani da prilagode svoje cene u skladu sa rastućim troškovima, što direktno utiče na cenu krajnjeg proizvoda. Povećanje cena sirovine, uz moguće dodatne troškove transporta, obrade i pakovanja, stvara izazov za profitabilnost preduzeća. S obzirom na visoku konkurenciju na tržištu, proizvođači se suočavaju sa dilemom kako balansirati između održavanja konkurentnosti i kontinuiteta proizvodnje - rekao je doc. dr Veljko M. Mijušković, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Kako dodaje, pritisci su ogromni, a da bi domaći proizvođači opstali u ovim uslovima, neophodno je da se, zarad dugoročne održivosti, svi akteri prilagode promenama na tržištu. Kvalitet kafe, na koji su potrošači navikli, proizvođači mogu održati samo kroz efikasno upravljanje troškovima jer do kraja godine nema izgleda da će cene sirovine značajno pasti. Potrošači će, s druge strane, morati pažljivo da čitaju deklaracije kako bi bili svesniji kvaliteta proizvoda koji kupuju.