Kolumne
21. 09. 2025. 14:21 2
Desnica jača u Evropi: Vetar u leđa liderima Balkana
U poslednjih nekoliko godina evropski politički pejzaž sve se jasnije pomera udesno. Stranke koje su donedavno bile na margini - nacionalno-konzervativne, populističke i evroskeptične - sada ulaze u parlamente, a u mnogim državama i u same vlade. Ovaj talas ima direktne posledice i po Zapadni Balkan, gde lideri poput Milorada Dodika, Aleksandra Vučića i Vladislava Dajkovića dobijaju dodatnu političku legitimaciju i prostor da svoje stavove predstave kao deo šireg evropskog trenda.
Uspon evropske desnice
Primeri su brojni: u Italiji desničarska premijerka Đorđa Meloni učvrstila je svoju poziciju i postala nezaobilazan akter u Briselu. U Mađarskoj, Viktor Orban ostaje simbol tvrdog nacionalnog konzervativizma. U Francuskoj, Nacionalno okupljanje Marin Le Pen ostvaruje rekordne rezultate i sve češće se percipira kao realna alternativa vlasti. Čak i u državama poput Švedske i Finske, partije krajnje desnice sada su deo vladajućih koalicija ili im daju ključnu parlamentarnu podršku.
Ovaj trend prate i zemlje južne Evrope: u Portugaliji, partija Chega beleži nagli rast i sada je treća politička snaga, dok u Španiji partija Vox igra važnu ulogu na nacionalnoj sceni. Slične tendencije vide se i u Nemačkoj, gde Alternativa za Nemačku (AfD) beleži rekorde u anketama, posebno na istoku zemlje.
Balkanski kontekst
Takav razvoj događaja daje dodatnu snagu političarima na Balkanu koji tradicionalno grade narativ na konzervativnim, nacionalnim i suverenističkim temama.
- Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, koristi retoriku koja je u skladu sa sve snažnijim antielitističkim i evroskeptičnim tonovima u Evropi. Dok se EU bori da nađe jedinstven odgovor na rast populizma, Dodik ističe kako se i "velike demokratije" vraćaju politici nacionalnog interesa.
- Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, pažljivo balansira, ali mu jačanje evropske desnice olakšava da svoj model "stabilokratije" predstavi kao prihvatljiv i kompatibilan sa aktuelnim trendovima u EU. Jačanje konzervativnih i realpolitičkih glasova u Evropi smanjuje pritisak na Srbiju kada su u pitanju pitanja poput Kosova, vladavine prava i medijskih sloboda.
- Vladislav Dajković, sve prepoznatljivije ime na crnogorskoj političkoj sceni, gradi svoju popularnost na narativu sličnom onome koji koristi nova evropska desnica - oslanjajući se na teme identiteta, tradicije i otpora prema spoljnim centrima moći.
Šira slika
Dok evropski establišment strahuje od "populističkog talasa", za lidere Balkana to predstavlja dokaz da njihove politike nisu izolovane niti retrogradne, već deo šireg procesa. Time se menja i percepcija birača, jer ono što je juče izgledalo kao "radikalno", danas se sve češće uklapa u evropski mainstream.
Jačanje desnice u Evropi, dakle, nije samo unutrašnje pitanje EU - ono direktno oblikuje politički prostor Balkana, dajući dodatnu sigurnost i argumente liderima koji se pozivaju na tradiciju, nacionalni suverenitet i otpor globalnim centrima moći.
Javorka Popadić
Komentari 2
ostavi komentar