Svet
28. 04. 2026. 18:48 0
ŠOK IZ SVETSKE BANKE: Rat diže cene energenata za 24%! Inflacija ponovo preti svetu!
Najnoviji izveštaj Svetske banke upozorava da bi rat na Bliskom istoku mogao ozbiljno da uzdrma svetsku ekonomiju, uz nagli rast cena energenata od čak 24 odsto tokom 2026. godine, dok bi ukupne cene roba mogle da porastu za više od 16 procenata.
Sukob je već izazvao jedan od najvećih poremećaja u snabdevanju naftom u poslednjim decenijama, sa procenjenim padom globalne ponude od oko 10 miliona barela dnevno. Situaciju dodatno pogoršavaju napadi na energetsku infrastrukturu i otežan transport kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 35 odsto svetskog pomorskog prometa sirove nafte.
Cena nafte Brent već je sredinom aprila skočila za oko 50 odsto u odnosu na početak godine, a projekcije za 2026. predviđaju prosečnu cenu od 86 dolara po barelu, u odnosu na 69 dolara u 2025.
Ipak, ove prognoze zavise od pretpostavke da će se najveći poremećaji stabilizovati do maja, uz postepenu normalizaciju transporta do kraja godine.
Glavni ekonomista Svetske banke, Indermit Gil, upozorava da rat proizvodi talasne efekte - prvo kroz skok cena energenata, zatim hrane, a potom kroz rast inflacije i kamatnih stopa, što dodatno poskupljuje zaduživanje.
Poseban udar očekuje se u poljoprivredi - cene đubriva mogle bi da porastu za 31 odsto, što bi smanjilo prihode farmera i ugrozilo prinose.
Istovremeno, industrijski metali poput aluminijuma, bakra i kalaja mogli bi da dostignu rekordne vrednosti, podstaknuti rastućom tražnjom iz sektora električnih vozila, data centara i obnovljivih izvora energije.
Rastu i cene plemenitih metala, uz očekivani skok od čak 42 odsto, jer investitori traže sigurnija utočišta u uslovima globalne neizvesnosti.
U zemljama u razvoju inflacija bi mogla da dostigne 5,1 odsto u 2026, dok se projekcije rasta spuštaju na 3,6 procenata.
U najcrnjem scenariju, ukoliko sukob potraje ili se dodatno ošteti ključna infrastruktura, cena nafte mogla bi da skoči i do 115 dolara po barelu, što bi poguralo inflaciju u tim ekonomijama na 5,8 odsto - nivo zabeležen tokom energetske krize 2022. godine.
Zamenik glavnog ekonomiste Svetske banke, Ajhan Kose, upozorava da vlade imaju ograničen prostor za reagovanje i savetuje da se izbegavaju široke, neselektivne mere pomoći, već da se podrška usmeri ciljano i privremeno ka najugroženijima.
Komentari 0
ostavi komentar