Svet
16. 04. 2026. 18:34 0
EU uvodi aplikaciju koja SVE MENJA
Evropska unija napravila je veliki iskorak u regulaciji digitalnog prostora lansiranjem nove aplikacije za proveru uzrasta korisnika, koja je tehnički završena i uskoro bi trebalo da bude dostupna širom EU. Inicijativu je sredinom aprila 2026. predstavila Ursula fon der Lajen, kao deo šire strategije zaštite maloletnika na internetu.
Ovaj sistem mogao bi da postane standard za pristup popularnim platformama poput Instagrama, fejsbuka i TikToka, u trenutku kada sve više država razmatra ograničenja za mlađe korisnike, prenosi Benchmark.
Nova aplikacija funkcioniše kao digitalni dokaz uzrasta, ali bez otkrivanja identiteta platformama. Korisnici potvrđuju godine pomoću ličnih dokumenata, poput pasoša ili lične karte, nakon čega sistem generiše potvrdu bez ličnih podataka. Tehnologija se zasniva na principu Zero-knowledge proof, što znači da platforme dobijaju samo informaciju da li je korisnik iznad ili ispod određene starosne granice.
Na taj način EU pokušava da reši jedan od ključnih izazova digitalnog doba - kako ograničiti pristup sadržaju, a da se pritom ne ugrozi privatnost korisnika.
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada brojne evropske zemlje već uvode ili pripremaju stroža pravila za korišćenje društvenih mreža među mladima. Cilj Brisela je da spreči fragmentaciju tržišta i uvede jedinstven standard, umesto različitih nacionalnih rešenja.
Glavni motiv za razvoj aplikacije jeste rastuća zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, uključujući probleme poput zavisnosti, vršnjačkog nasilja na internetu i izloženosti neprimerenom sadržaju. Ova mera deo je šire regulative EU, uključujući Digital Services Act, koji već nameće obaveze platformama da bolje štite maloletnike.
Ipak, brojni izazovi ostaju. Ključno pitanje je da li će sve platforme prihvatiti ovaj standard i kako sprečiti njegovo zaobilaženje, na primer putem VPN servisa ili lažnih naloga. Tu je i problem poverenja - iako sistem ne deli lične podatke, sama verifikacija dokumenata može izazvati sumnju kod korisnika, naročito zbog ranijih slučajeva curenja podataka.
Dugoročno gledano, ovaj potez mogao bi značajno da promeni način funkcionisanja interneta. Dosadašnja praksa zasnovana na anonimnosti sve više ustupa mesto modelu u kojem je za pristup određenim sadržajima potrebna makar minimalna potvrda identiteta. Evropska unija tako pokušava da pronađe ravnotežu između zaštite korisnika i očuvanja privatnosti - ali ostaje otvoreno pitanje koliko je taj balans održiv na duže staze.
Komentari 0
ostavi komentar