Svet
14. 04. 2026. 22:38 1
NOVA TRKA U NAORUŽANJU Može li EU da povećanja proizvodnju dronova?
Evropska unija ubrzano menja svoju bezbednosnu i industrijsku politiku, a borbeni dronovi su postali centralni element te transformacije. Rat u Ukrajini i sve češće bezbednosne pretnje pokazali su da su upravo bespilotne letelice postale ključna komponenta modernog ratovanja — i da Evropa znatno zaostaje u njihovoj proizvodnji, u odnosu na Rusiju i Iran, ali i Kinu.
Zašto EU sada ulaže u dronove?
Glavni okidač za promenu strategije je iskustvo sa savremenih ratišta. Procene pokazuju da Ukrajina u borbi protiv Rusije koristi i do 9.000 dronova dnevno, dok neke zemlje mogu proizvoditi tek stotine dronova dnevno.
Takav intezivni tempo trošenja zahteva masovnu industrijsku proizvodnju, što EU trenutno nema - i to planeri vide kao veliki problem.
Uz to, EU je godinama proizvodila manje od 30% dronova koje koristi, što je dovelo do znatne zavisnosti od spoljnog tržišta.
Novi cilj je strateška autonomija - da se većina vojne opreme koju će koristiti vojske u EU proizvodi unutar Evrope.
Ključni elementi plana EU
Imajući u vidu sve rečeno, planeri, ali i političari su dali sebi zadatak da postave okvire za promene u industriji i ekonomiji, koje bi omogućile masnovnu proizvodnju.
Akcioni plan za dronove i anti-dron sisteme (2026)
Evropska komisija je 2026. predstavila sveobuhvatan plan koji uključuje:
- povećanje industrijske proizvodnje dronova
- razvoj anti-dron sistema
- jačanje saradnje između država i industrije
- ubrzano testiranje i primenu novih tehnologija
Poseban fokus je na tzv. dual-use tehnologijama - onima koje imaju i civilnu i vojnu primenu, što bi olakšalo osvajanje proizvodnje, pošto bi se mogle koristiti i civilne fabrike.
Ogromna finansijska ulaganja
Ovi planovi zahtevaju ogromna ulaaganja. Zato EU i države članice planiraju milijarde evra ulaganja:
- više od 700 miliona evra direktno za povećanje proizvodnje ključnih sistema
- nacionalni programi (Francuska, Nemačka, Poljska) vredni desetine milijardi evra
- krediti i fondovi poput Evropske investicione banke i Evropskog fonda za odbranu
Zajednička proizvodnja i industrijska saradnja
EU planeri shvataju da bi ovaj projekat morao da ima potporu, ne samo u novcu, nego i u tehnologiji i zato se EU okreće trećim zemljama koja imaju iskustva u proizvodnji i u ratnoj upotrebi dronova.
Zato su pokrenuti multinacionalni programi:
- zajednički razvoj jeftinih autonomnih dronova (npr. LEAP inicijativa)
- saradnja sa Ukrajinom kroz tzv. "Drone Alliance" radi prenosa iskustva sa ratišta
- plan da se do 2035. čak 60% vojne opreme nabavlja unutar EU
"Evropski štit protiv dronova"
Paralelno sa proizvodnjom, EU razvija i sistem odbrane:
- mreža senzora, ometača i protivvazdušnih sistema tzv. "European Drone Defence Initiative".
Cilj je operativnost do 2027. godine.
Da li je plan ostvariv?
Iako su EU planovi ambiciozni, pred EU su ipak teški zadaci.
U prilog EU ide da novac više nije problem. Evropa prvi put ulaže ozbiljna sredstva u vojnu industriju.
Politička volja takođe postoji - bezbednosna situacija je promenila prioritete gotovo svih članica.
U tehničkom smislu isto ide u prilog EU pošto Industrijska baza već postoji.
Zemlje poput Nemačke, Francuske i Italije imaju razvijenu odbrambenu industriju, koja bi mogla da se prebaci na ovakvu vrstu proizvodnje.
Međutim, pred EU su i izvesne prepreke.
Glavne prepreke
EU se, ipak, suočava i sa izvesnim preprekama svojim planovima. Prva je fragmentacija EU tržišta. Naime, svaka država ima svoje propise i nabavke, što usporava zajedničku proizvodnju.
Tu je zatim zavisnost od uvoza komponenti.
Ključni delovi (čipovi, elektronika) često dolaze izvan Evrope. Posebni problem su čipovi, čiju proizvodnju mahom drže Tajvan i Kina.
Tu je i tehnološki jaz i cena proizvodnje. EU trenutno ne može parirati Iranu i KIni po broju proizvedenih jedinica i njihovoj ceni.
Tu je i sporost birokratije.
EU procesi su tradicionalno spori u poređenju sa SAD ili Kinom.
EU dron-sila?
Imajući sve ovo u vidu, plan EU za povećanje proizvodnje dronova je ambiciozan i predstavlja veliki zaokret ka militarizaciji industrijske politike.
Prvi put postoji kombinacija političke volje, finansiranja i strateške potrebe.
Ipak, uspeh neće zavisiti samo od ulaganja, već od sposobnosti EU da ubrza birokratiju, objedini tržište, izgradi sopstvene lance snabdevanja
Ako u tome uspe, Evropa bi do 2030. mogla postati jedan od ključnih globalnih proizvođača dronova. Ako ne — rizikuje da ostane zavisna od drugih u jednoj od najvažnijih tehnologija savremenog ratovanja.
Komentari 1
ostavi komentar