Svet

Stefan Brezar

14. 04. 2026. 22:38 1

NOVA TRKA U NAORUŽANJU Može li EU da povećanja proizvodnju dronova?

Evropska unija ubrzano menja svoju bezbednosnu i industrijsku politiku, a borbeni dronovi su postali centralni element te transformacije. Rat u Ukrajini i sve češće bezbednosne pretnje pokazali su da su upravo bespilotne letelice postale ključna komponenta modernog ratovanja — i da Evropa znatno zaostaje u njihovoj proizvodnji, u odnosu na Rusiju i Iran, ali i Kinu.

Zašto EU sada ulaže u dronove?

Glavni okidač za promenu strategije je iskustvo sa savremenih ratišta. Procene pokazuju da Ukrajina u borbi protiv Rusije koristi i do 9.000 dronova dnevno, dok neke zemlje mogu proizvoditi tek stotine dronova dnevno.

Takav intezivni tempo trošenja zahteva masovnu industrijsku proizvodnju, što EU trenutno nema - i to planeri vide kao veliki problem.

Uz to, EU je godinama proizvodila manje od 30% dronova koje koristi, što je dovelo do znatne zavisnosti od spoljnog tržišta.

Novi cilj je strateška autonomija - da se većina vojne opreme koju će koristiti vojske u EU proizvodi unutar Evrope.

Ključni elementi plana EU

Imajući u vidu sve rečeno, planeri, ali i političari su dali sebi zadatak da postave okvire za promene u industriji i ekonomiji, koje bi omogućile masnovnu proizvodnju.

Akcioni plan za dronove i anti-dron sisteme (2026)

Evropska komisija je 2026. predstavila sveobuhvatan plan koji uključuje:

- povećanje industrijske proizvodnje dronova

- razvoj anti-dron sistema

- jačanje saradnje između država i industrije

- ubrzano testiranje i primenu novih tehnologija

Poseban fokus je na tzv. dual-use tehnologijama - onima koje imaju i civilnu i vojnu primenu, što bi olakšalo osvajanje proizvodnje, pošto bi se mogle koristiti i civilne fabrike.

Ogromna finansijska ulaganja

Ovi planovi zahtevaju ogromna ulaaganja. Zato EU i države članice planiraju milijarde evra ulaganja:

- više od 700 miliona evra direktno za povećanje proizvodnje ključnih sistema

- nacionalni programi (Francuska, Nemačka, Poljska) vredni desetine milijardi evra

- krediti i fondovi poput Evropske investicione banke i Evropskog fonda za odbranu

Zajednička proizvodnja i industrijska saradnja

EU planeri shvataju da bi ovaj projekat morao da ima potporu, ne samo u novcu, nego i u tehnologiji i zato se EU okreće trećim zemljama koja imaju iskustva u proizvodnji i u ratnoj upotrebi dronova.

Zato su pokrenuti multinacionalni programi:

- zajednički razvoj jeftinih autonomnih dronova (npr. LEAP inicijativa)

- saradnja sa Ukrajinom kroz tzv. "Drone Alliance" radi prenosa iskustva sa ratišta

- plan da se do 2035. čak 60% vojne opreme nabavlja unutar EU

"Evropski štit protiv dronova"

Paralelno sa proizvodnjom, EU razvija i sistem odbrane:

- mreža senzora, ometača i protivvazdušnih sistema tzv. "European Drone Defence Initiative".

Cilj je operativnost do 2027. godine.

Da li je plan ostvariv?

Iako su EU planovi ambiciozni, pred EU su ipak teški zadaci.

U prilog EU ide da novac više nije problem. Evropa prvi put ulaže ozbiljna sredstva u vojnu industriju.

Politička volja takođe postoji - bezbednosna situacija je promenila prioritete gotovo svih članica.

U tehničkom smislu isto ide u prilog EU pošto Industrijska baza već postoji.

Zemlje poput Nemačke, Francuske i Italije imaju razvijenu odbrambenu industriju, koja bi mogla da se prebaci na ovakvu vrstu proizvodnje.

Međutim, pred EU su i izvesne prepreke.

Glavne prepreke

EU se, ipak, suočava i sa izvesnim preprekama svojim planovima. Prva je fragmentacija EU tržišta. Naime, svaka država ima svoje propise i nabavke, što usporava zajedničku proizvodnju.

Tu je zatim zavisnost od uvoza komponenti.

Ključni delovi (čipovi, elektronika) često dolaze izvan Evrope. Posebni problem su čipovi, čiju proizvodnju mahom drže Tajvan i Kina.

Tu je i tehnološki jaz i cena proizvodnje. EU trenutno ne može parirati Iranu i KIni po broju proizvedenih jedinica i njihovoj ceni.

Tu je i sporost birokratije.

EU procesi su tradicionalno spori u poređenju sa SAD ili Kinom.

EU dron-sila?

Imajući sve ovo u vidu, plan EU za povećanje proizvodnje dronova je ambiciozan i predstavlja veliki zaokret ka militarizaciji industrijske politike.

Prvi put postoji kombinacija političke volje, finansiranja i strateške potrebe.

Ipak, uspeh neće zavisiti samo od ulaganja, već od sposobnosti EU da ubrza birokratiju, objedini tržište, izgradi sopstvene lance snabdevanja

Ako u tome uspe, Evropa bi do 2030. mogla postati jedan od ključnih globalnih proizvođača dronova. Ako ne — rizikuje da ostane zavisna od drugih u jednoj od najvažnijih tehnologija savremenog ratovanja.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Prema sadrzaju i poklon

Zoran Živković [25.03.2026.]




Video dana

Ništa te ne košta da probaš

Anketa

Da li je težak poraz Viktora Orbana na izborima očekivan?

Rezultati