Trampove carine kao ekonomski cunami: Ovo su brendovi koji će najviše poskupeti

Ipak, jedni od najvećih gubitnika, kada je reč o posledicama uvođenja carina koje je najavio Donald Tramp, su američke tehnološke kompanije.

Lanci za snabdevanje većine njih duboko su povezani s azijskim zemljama jer se tamo proizvode delovi za njihove uređaje, piše Financial Times. Kina se suočava s carinama od 34 posto (mimo carina od 20 posto koje je Tramp već uveo), Tajvan s carinom od 32 posto, ali su poluprovodnici zasad izuzeti od carina jer su kritični izvozni proizvodi. Vijetnam i Indija, važni proizvodni centri Apple-a, suočavaju se s recipročnim carinama od 46 posto, odnosno 26 posto. Osim toga, iz fabrike kineskog proizvođača Foxconn godišnje izlaze milioni iPhone-a.

Zbog svega toga vrednost Apple-ovih deonica pala je sedam posto, Amazonovih šest posto, a indeksa Nasdaq više od pet posto jer se za proizvodnju svojih vrhunskih čipova za veštačku inteligenciju oslanjaju na Taiwan Semiconductor Manufacturing Company. Nakon Trampove objave o uvođenju carina pala je i vrednost deonica američkih trgovaca - Walmarta sedam, a Targeta pet posto.

Modni brendovi

Mnoge su modne marke, nakon carina koje je SAD uveo za Kinu u Trampovom prvom mandatu, odlučile da poslovanje presele u Vijetnam, ali nova, vrlo velika carina od 46 posto za robu iz te zemlje sada će uveliko uticati na njihovo poslovanje. Adidas AG i Puma SE u četvrtak ujutro pali su u vrednosti čak 11 posto na berzi u Frankfurtu, što je nastavak trenda koji se veče pre dogodio s Nike-om na berzi u Njujorku (-5 posto).

Proizvođači patika poput Adidasa, Pume i Nike-a povećali su svoje oslanjanje na fabrike u Vijetnamu i Indoneziji. Danas se gotovo polovina svih Nike-ovih i 39 posto Adidasovih patika proizvodi u Vijetnamu. Vijetnam je najveći dobavljač obuće za obe kompanije, a proizvodnja obuće u toj zemlji ostvaruje više od 20 milijardi dolara ukupnog godišnjeg prihoda.

Vijetnam je ujedno jedna od najbrže rastućih privreda u Aziji - njen bruto domaći proizvod je prošle godine porastao 7,1 posto i tako premašio vladine projekcije. Analitičari procenjuju da bi Adidas i Puma verovatno morali podići svoje cene oko 5 posto širom sveta kako bi održali trenutni nivo profitabilnosti, piše Bloomberg.

Shenzhou International Group Holdings, kineski proizvođač odeće koji je proizvodi za američke brendove (uključujući Nike), zabeležio je pad vrednosti deonica od čak 18 posto u Hong Kongu u četvrtak, najveći u više od tri godine. Nike je još pre naveo da očekuje nagli pad bruto marže u ovom kvartalu, u velikoj meri upravo zbog američkih carina na proizvode iz Kine i Meksika.

Skok potražnje za vozilima

Očekuje se da će carine predsednika Donalda Trampa značajno povećati cene novih vozila, a da će one posredno uticati i na rast cene polovnih. USA Today piše da se mnogi Amerikanci zbog toga odlučuju na kupovinu automobila "u zadnji tren", pre poskupljenja. Podaci iz aplikacije za kupovinu automobila CoPilot otkrili su da je ponuda na prodajnim mestima "značajno" pala od 23. marta, posebno kada je reč o vozilima proizvedenim u inostranstvu. Na primer, dostupno je oko 20 posto manje primeraka Volkswagena Taosa i Chevroleta Blazera, koji se proizvode u Meksiku.

Iako će Trampova objava uvođenja carina retke podstaknuti na kupovinu automobila, trgovci vozilima u SAD-u primećuju da će se oni koji su o tome već razmišljali sada lakše odlučiti na taj korak. Justin Emerson, prodavač u zastupništvu Audija izvan Phoenixa, istakao je da se polovni automobili naročito brzo prodaju poslednjih nedelja. Ponuda u njegovoj trgovini, koja obično ima između 28 i 35 polovnih vozila, sada se prepolovila.

SAD je prošle godine uvezao oko osam miliona automobila vrednih oko 217 milijardi evra. Anderson Economic Group procenjuje da bi tarife samo za delove iz Kanade i Meksika mogle dovesti do povećanja troškova za otprilike između 3.600 i 9.000 evra, u zavisnosti od vozila. Troškovi uvoza automobila iz drugih delova sveta mogli bi biti još i veći.

Piće, nafta, dragulji

Industrija pića upozorila je da će s obe strane Atlantika doći do poskupljenja alkohola i gubitka radnih mesta. Amerikanci koji su ljubitelji italijanskih i francuskih vina te britanskog piva i viskija prvi će osetiti razlike. Francuzi su čak upozorili na mogući pad prodaje od 20 posto i masovna otpuštanja u regijama kao što je Cognac, gde se francuski brendi proizvodi za izvoz, uglavnom u SAD i Kinu.

Osim toga, predstavnici američke, kanadske i meksičke industrije alkoholnih pića su u zajedničkoj izjavi istakli da se ne sme zaboraviti da se se pića poput burbona, viskija iz Tenesija, tekile i kanadskog viskija "mogu proizvoditi samo u određenim zemljama". Zbog toga bi zalihe mogle biti ugrožene što bi dovelo do povećanja cena. BBC piše kako bi se Amerikanci mogli suočiti s poskupljenjem popularnog javorovog sirupa koji se najčešće uvozi iz Kanade, ali i avokada koji u 90 posto slučajeva dolazi iz Meksika.

Prema pisanju Reutersa, oštar pad izvoza očekuje se i u Indiji koja gotovo trećinu svojeg dragog kamenja i nakita, u vrednosti od gotovo 10 milijardi dolara, izvozi u SAD. To je treći najveći izvoz Indije u Sjedinjene Države, nakon inženjeringa i elektronskih proizvoda, a industrija zapošljava milione ljudi u toj južnoazijskoj zemlji.

Iako je nafta izuzeta iz carina za uvoz, cene padaju zbog očekivanja da će potražnja biti slabija. Konkretno, američka sirova nafta pala je 0,5 posto, na 67,4 dolara po barelu, u četvrtak ujutro, a sirova nafta Brent 0,4 posto, na 70,2 dolara po barelu, piše Euronews.