Društvo i ekonomija
05. 02. 2026. 10:36 1
"Marihuana u Konjuhu je državni posao - da nije tako, provladini tabloidi bi pisali o tome"
Urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk ocenio je suđenje ministru Nikoli Selakoviću kao pozitivan korak, s obzirom na to da se vlast do sada ponašala kao nedodirljiva. On se osvrnuo i na slučaj najveće zaplene marihuane i okarakterisao ga kao "državni posao", za koji veruje da će posledice snositi samo policajci i tužilac koji su ga obelodanili, ali i na pad nadstrešnice u Novom Sadu, za koji je rekao da je evidentno da je vlast odgovorna i da na površinu isplivavaju jedan po jedan dokument.
Ćulibrk je naveo da ipak ne očekuje previše od suđenja ministru Selakoviću jer "zna šta sledi nakon toga - primena Mrdićevih zakona".
Sa druge strane, komentarisao je i to što se slučaj zaplene marihuane iz Konjuha još uvek nalazi samo na naslovnoj strani Radara i rekao da je to jedan od pokazatelja da je reč o državnom poslu koji više nikoga ne iznenađuje.
- Ovo je zaista državni posao, to više nikoga ne čudi. To je sve očekivano. Da nije tako, provladini tabloidi bi pisali o tome. Niko se ne bavi time, a govori se da nema nedodriljivih. Nema nedodirljivih zato što su se jedan tužilac i njegov policajac odlučili da rade svoj posao. I šta je posledica? Tužilac će za mesec dana biti sklonjen, a dva policajca, kao inspektor Milenković, biće skrajnuti - navodi sagovornik N1.
On kaže da je ovaj slučaj još jedan od pokazatelja da je vlasti važniji prihod od pravne države.
- Počinjem da verujem da ovo liči na organizovanu kriminalnu grupu koja sve moguće poslove iz podzemlja preuzima i njima rukovodi. Nema drugog objašnjenja - kaže urednik Radara, koji objašnjava da nijedan slučaj ne može biti rešen dok se ne stvori sistemski okvir za to, odnosno dok ne dođe do promene vlasti.
- Pitanje je da li ćemo ikada saznati ko je na vrhu, ko je taj Oskar - kaže on.
Ćulibrk se osvrnuo i na nedavni tekst u nedeljniku Radar koji je otkrio nove detalje u slučaju nadstrešnice i istakao da mu nije jasno zbog čega optužnica nije podneta i protiv tadašnje ministarke Zorane Mihajlović.
- Shvatili smo da je vlast odgovorna za ono što se desilo u Novom Sadu. Sada na površinu isplivavaju jedan po jedan dokument. Došli smo do mejla koji je Zorana Mihajlović prosledila svojim saradnicima koji su trebalo da idu za nekoliko dana na službeni put u Kinu, gde su imali sastanke sa predstavnicima izvođača, tim kineskim firmama, i sa Ministarstvom finansija. U tom mejlu stoji samo jedna rečenica: nemojte sada da pominjete probleme koje imamo sa izvođačima, sada nam je važno da dobijemo nove zajmove. Iz tog mejla vidite da su novi krediti važniji od života ljudi i bezbednosti bilo čega - navodi Ćulibrk.
On ističe da mu nije jasno zašto je istim izvođačima dodeljeno da rade drugu deonicu puta, s obzirom na činjenicu da su inspekcije u okviru ministarstva tokom radova nailazile na brojne nepravilnosti zbog kojih su još tada radovi trebalo da budu zaustavljeni.
- Na kraju, kad se sve sabere, ne znam kako na tim optužnicama nije Zorana Mihajlović, koja je dala nalog da se ne pominju kritike na račun kineskih izvođača. Njeni potpisi su na mnogim spornim ugovorima. Mi smo platili penale jedne godine više od četiri miliona dolara. Milioni se bacaju kao da ostavljate konobaru bakšiš, ponašaju se sa tim kao da je to njihovo, a mi ćemo da plaćamo - ističe Ćulibrk.
Povodom teksta u nedeljniku Vreme, gde se navodi da je 31. januara stupila na snagu nova uredba zbog koje građani mogu da očekuju poskupljenja u radnjama, Ćulibrk navodi da je smešno što predsednica vlade Ana Brnabić govori kako naši penzioneri žive bolje od onih iz Luksemburga.
- Prema zvaničnim statističkim podacima, cene hrane u decembru 2025. godine bile su niže u odnosu na 2024. godinu. Nađite mi čoveka koji ima subjektivan osećaj da je nešto pojeftinilo u odnosu na pre godinu dana. Šta je poenta? Oni su zamrzli nabavne cene baš tih proizvoda, ograničili trgovačke marže baš tih cena i stvorili privid da su obuzdali inflaciju - kaže Ćulibrk.
Srbija je, kako on kaže, jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.
- Prosečna penzija ne sme da bude manja od 60 odsto prosečne plate. Šta je vlast SNS uspela? Uspela je da udeo prosečne penzije u prosečnoj plati smanji na 40,3 odsto. To bi Ana Brnabić trebalo da pogleda. Ona je bila premijerka kada se to dešavalo. To bi trebalo da pogleda, a ne da upoređuje penzije sa Nemačkom - ocenjuje Ćulibrk.
On se osvrnuo i na plan Srbije za period od 2028. do 2035. godine, o kojem je predsednik Aleksandar Vučić govorio, i istakao da se plaši tog plana zbog činjenice koliko je novca iz budžeta potrošeno u poslednjih pet godina, odnosno od 2020. godine.
- Kada je bio plan Srbija 2025, tada su rekli da će u velike projekte uložiti 14 milijardi. Oni su uspeli da potroše 22 milijarde za pet godina na velike infrastrukturne projekte, ali je problem što ništa od toga nije završeno. Svi rokovi su probijeni bar za dve do tri godine, pa će ti projekti biti deo plana Srbija 2028-2035, uključujući i metro. Oko milijardu evra je obezbeđeno za metro, gde je on? Umesto metroa, više para su potrošili na akvarijum. Ja se zaista plašim tog plana. Ako im to pođe za rukom, mi ćemo imati parking za leteće taksije, delfinarijume, ali nećemo imati vode za piće. U reke će se slivati neprečišćen otpad. Napravićemo od zemlje otpad da bi oni ostvarivali neke svoje snove - kaže on.
On navodi da će se sva najavljena ulaganja najviše odraziti na javni dug.
- Mi možemo da se smejemo koliko hoćemo, ali za onoliko koliko oni kažu da će potrošiti, nama za toliko se poveća javni dug, jer para u budžetu nema. Naš budžet je u minusu - kaže Ćulibrk.
On se osvrnuo i na najavljenu upotrebu letećih taksija, koju je ocenio kao još jedan projekat koji će biti neisplativ za celo društvo.
- Ja sam čuo iz pouzdanih izvora da je predsednik Međunarodnog biroa za izložbe molio naše zvaničnike da ne pominju te taksije jer je to blamaža za Međunarodni biro za izložbe. Ali ne vredi. Mi moramo da kažemo da smo prvi u bilo čemu. Prvi ćemo da počnemo da proizvodimo robote, isto kao što smo prvi napravili fabriku čipova i dali četiri milijarde evra - zaključuje Ćulibrk.
Komentari 1
ostavi komentar