Novi Zakon o zaštiti potrošača: Uočeni NEDOSTACI starog, nacrt na uvidu javnosti

U regionalnim savetovalištima potrošača je, u toku 2024. godine, evidentirano ukupno 12.969 potrošačkih prigovora, navelo je Ministarstvo trgovine u prethodnoj analizi efekata novog nacrta Zakona o zaštiti potrošača.

Zakonopisac se poziva na rezultate istraživanja koje je sprovela organizacija „Pravosudna baza jug“ prema kojem čak 41 odsto osnovnih sudova u Srbiji uopšte nije vodilo potrošačke sporove u periodu od 2019. do 2023. godine.

Nešto manje od trećine sudova (28,6%) je postupalo u tri ili više potrošačkih sporova, dok je 30,2 odsto sudova imalo jedan ili dva potrošačka spora, što sve zajedno, kako ocenjuje ministarstvo - ukazuje na neujednačenu i nedovoljno razvijenu praksu.

"Prosečno vreme za donošenje prvostepene sudske odluke u potrošačkom sporu iznosi 289 dana", ukazuje se u analizi efekta nacrta novog Zakona o zaštiti potrošača.

Šta su postojeći nedostaci

Među nizom nedostataka koji ograničavaju ostvarivanje osnovnih potrošačkih prava su i sistemski problemi.

To su, prema navodima iz nacrta zakona:

- Neregulisana pitanja zaštite potrošača u vezi sa ugovorima o isporuci digitalnog sadržaja, što predstavlja pravnu prazninu, koja kao takva izaziva nesigurnost za građane, negativno utiče na pravnu sigurnost i vladavinu prava, te je potrebno pristupiti uređenju tih pitanja koja su važna i potrebna u savremenoj digitalnoj eri;

- Nedovoljna efikasnost i funkcionalnost mehanizama za vansudsko rešavanje potrošačkih sporova, nedovoljno precizni uslovi za rad tela za vansudsko rešavanje sporova, kao i ograničeni resursi i kapaciteti tela za vansudsko rešavanje potrošačkih sporova;

- Nedovoljna informisanost građana o svojim pravima i raspoloživim pravnim sredstvima za zaštitu prava potrošača;

- Potreba za višim nivoom odgovornosti i javnosti u radu udruženja i saveza udruženja za zaštitu potrošača;

- Nepostojanje integrisane baze podataka o potrošačkim sporovima;

- Neefikasne mere nadzora i sankcija, slaba primena postojećih kaznenih mehanizama odnosno nedovoljna efikasnost u sankcionisanju trgovaca koji krše potrošačka prava.

"Pored toga, postoji ograničen obim praćenja statistike potrošačkih sporova i oskudan broj analitičkih izveštaja koji se koriste u javnim politikama. Time je otežano donošenje strategija i zakonskih intervencija zasnovanih na podacima. Na osnovu svega navedenog, može se osnovano reći da postojeći pravni okvir ne obezbeđuje potpunu i delotvornu zaštitu potrošača u Republici Srbiji", navelo je Ministarstvo trgovine.

Šta donosi novi zakon

Novi zakon, kako se navodi u obrazloženju - donosi više novina u odnosu na postojeći.

Tako je, na primer, u odnosu na važeći Zakon o zaštiti potrošača novina, između ostalog, i izričito propisivanje još jednog (devetog) oblika poslovne prakse koji se smatra nasrtljivom poslovnom praksom.

"A, to je obavezivanje potrošača da kupi proizvod ili da bilo šta plati tokom besplatnog izleta koji je organizovao trgovac radi promocije ili prodaje proizvoda", navodi se u obrazloženju novog propisa.

Novina je i propisivanje prava na naknadu štete zbog nepoštene poslovne prakse.

Ali, ono što se prvi put uvodi u ovaj zakon su odredbe koje se odnose na - digitalne usluge.

U zakonu i digitalne usluge

Ministarstvo trgovine navodi da se članom 73. prvi put u srpsko zakonodavstvo uvode posebna pravila koja se odnose na ugovore o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga.

"Isporuka digitalnog sadržaja ili usluga tretira se kao obaveza trgovca koja nastaje odmah po zaključenju ugovora, osim ako je drugačije ugovoreno. Uredna isporuka se smatra izvršenom kada su digitalni sadržaj, sredstvo za pristup sadržaju, odnosno digitalna usluga učinjeni dostupnim potrošaču ili (fizičkom ili virtuelnom) uređaju koji je on odredio", stoji u obrazloženju.

Za još jedan član (75) ministarstvo navodi da je novina u domaćem pravnom sistemu.

Njime se "uređuje odgovornost trgovca u slučaju nesaobraznosti digitalnog sadržaja ili digitalne usluge, a koja je nastala usled njihove nepravilne integracije u digitalno okruženje potrošača".

Raskid ugovora

"Ako isporučeni digitalni sadržaj ili digitalna usluga nisu saobrazni ugovoru, potrošač ima pravo na usklađivanje, odgovarajuće umanjenje cene ili na raskid ugovora", stoji u novom zakonu.

Potrošač, stoji u nacrtu zakona, ima pravo ili na srazmerno umanjenje cene ili na raskid ugovora u određenih pet slučajeva, a način raskida je - jednostavan.

"Potrošač raskida ugovor prostom izjavom da raskida ugovor", stoji u nacrtu zakona.

Prezentacija Nacrta zakona o zaštiti potrošača zakazana je za sredu 6. avgusta 2025. u periodu od 12 do 13 časova.

Ceo tekst nacrta zakona i pratećeg obrazloženja možete pronaći na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine na OVOM linku.