Društvo i ekonomija
20. 05. 2025. 17:35 1
Koliko migranti plaćaju KRIJUMČARIMA prelaz preko Srbije
Izveštaj Global Initiative koji se bavi krijačarenjem migranata dao nam je podatke o tome koliko i kako se plaća prebacivanje preko granice, koje se rute sada koriste i ko je preuzeo više nego unosan ilegalan posao. Daleko od toga da se situacija sa migrantima smirila, kako bi to države i političari i u regionu i u Evropi vole da predstave. Krijumčari su se samo prilagodili i još jednom dokazali da kriminal ne poznaje granice.
Procenjuje se da najmanje 150 migranata dnevno prelazi u Srbiju preko ilegalnih graničnih prelaza, navode iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI). Istanbul služi kao glavno čvorište iz kojeg migranti ulaze na Zapadni Balkan.Istraživanje je utvrdilo i koje cene migranti plaćaju krijumčarima kako bi se domogli zapadnih zemalja. Tako je za višedržavne rute od Turske do Bugarske i Srbije cena 3.468 evra, od Grčke preko Severne Makedonije do Srbije 1.033 evra, a od Sirije do Nemačke 12.600 evra. Za jedinstvene granične prelaze cene su niže, pa od Crne Gore do Bosne i Hercegovine iznosi 315 evra, a iz Srbije do Bosne 235 evra, podaci su GI, koje prenosi Nova ekonomija.- Cene pojedinih deonica na ruti variraju u odnosu na način prelaska. Iz Turske u Bugarsku sa vodičem peške košta 1.800 evra, iz Turske u Grčku ispod kamiona 1.200, iz Turske u Grčku čamcem od 2.700 do 3.000 evra. Pojedini navode da im od Turske do Srbije potrebno 3.500-4.000, i onda iz Srbije još 4.000 ako idu preko Mađarske. Slaže se uglavnom sve sa ovim iz članka, iz Turske za Srbiju sa tim da su to podaci za 2024, i čini se da je BiH prelaz preko Drine poskupeo tokom 2025, neki su davali i 400 evra, u odnosu na 250-300 od ranije. Za ove veće cene (iz Sirije do Nemačke 12.000) nismo već duže čuli, ali ako je od Avganistana do Nemačke u proseku 10.000, ima logike da od Sirije do Nemačke bude oko 12.000. Skuplje, bezbednije, lakši prolaz. Oni koji koriste skuplje pakete, verovatno prolaze bez ulaska u kampove i bez "pušbekova“ (vraćanje sa granica) i relokacija, pa sa njima nemamo susrete da bi čuli iz prve ruke - kaže Radoš Đurović, direktor uprave Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska postale su kritične tranzitne tačke, gde kriminalne grupe koriste nekoliko strateških prednosti. Ove mreže imaju koristi od postojećih kriminalnih veza, opsežnog poznavanja lokalnog terena i korupcije u agencijama za sprovođenje zakona.
Komentari 1
ostavi komentar