Društvo i ekonomija
03. 02. 2025. 07:09 0
Šta vlast radi po pitanju sankcija NIS-u? Javnost ništa ne zna
Pred sam kraj mandata administracije Džoa Bajdena, 10. januara, Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije NIS-u, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, iz razloga da bi sprečile Rusiju da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Srpska vlast je tih dana uveliko pričala o planovima, ali već nedeljama ćuti, pa javnost ne zna koji su planovi da što više ublaži uticaj sankcija po građane i privredu Srbije, koje stupaju na snagu 25. februara.
Po saznanju da će NIS biti na udaru američkih sankcija, Aleksandar Vučić je najavio da je iz Stejt departmenta dobijen rok od 30 dana da Srbija razmotri alternativne solucije, a da će do 15. marta izaći sa finalnom odlukom.
- Daće nam 30 dana da sagledamo mogućnosti i pokrenemo akciju, a za 60 dana moramo da završimo proces. Pre 15. februara moramo da znamo šta ćemo. Očekujem izlazak ruskog kapitala do 25. februara - pričao je Vučić svojevremeno.
Posle njega samo je bilo glasova iz vlasti 16. januara kada je rečeno da "naša vlast pregovara i sa Vašingtonom i sa Moskvom" i da je "zahtev obema stranama da Rafinerija nafte u Pančevu nastavi da radi".
Od tada bar zvanično niko se iz Vlade (i pre nego što je premijer postao tehnički) ne oglašava iako se 15. febaruar, a zatim i 25, približavaju. Krajnji rok je za manje od četiri nedelje.
U javnosti se spekuliše da li će možda Srbija pokušati da otkupi akcije od ruskog partnera, pri čemu niko ne zna da li su Rusi uopšte spremni da ih prodaju i po kojoj ceni. Pominje se i mogućnost nacionalizacije NIS-a, ali neki stručnjaci iz oblasti energetike i ekonomije ocenili su da bi to veoma skupo koštalo Srbiju, jer bi nas Rusi tužili i dobili spor. Ekonomista Milan Kovačević u izjavi za "Radio Slobodna Evropa" napomenuo je da bi kao jedno od rešenja moglo biti to da SAD preinače sankcije tako da u fokusu ne bude vlasnička struktura (većinska ruska) već ko upravlja NIS-om.
A dok je vlast u Srbiji poslednjih nedelja nema u vezi sa sankcijama NIS-u, u Hrvatskoj je sasvim drugačija situacija. Naime, ovim kaznenim merama Amerikanaca direktno je pogođen JANAF (Jadranski naftovod) čiji je NIS glavni partner, i sa kojim ima ugovor o transportu deset miliona tona sirove nafte. Ove dve kompanije su potpisale ugovor za protok sirove nafte, od 1. januara 2024. do 31. decembra 2026. godine, i u Srbiju upravo kroz JANAF stiže oko 95 odsto sirove nafte.
- Vaspitan sam da govorim istinu i moram da kažem da je situacija ozbiljna. U komunikaciji smo sa hrvatskom Vladom, a i pre nego što su sankcije krenule, hteli smo da preduzmemo što je u našoj moći. Zato smo angažovali ozbiljnu advokatsku kancelariju iz Vašingtona i podneli zahtev američkom međunarodnom telu za sankcije da JANAF-u dopusti da ispuni svoj ugovor s NIS-om. Tražili smo od američkih vlasti da nam se dopusti transport nafte u NIS do kraja 2026. godine - rekao je član Uprave JANAF-a Vladislav Veselica na panelu "Jutarnjeg lista".
Veselica se osvrnuo i na to da je da je "prodaja ruskog dela NIS-a dugotrajan i kompleksan proces koji ne može biti završen u kratkom roku do 25. februara kada nastupa puna primena sankcija". Ipak, izrazio je nadu da će njihov američki advokatski tim uspeti u nameri JANAF-a.
Ovo ukazuje da je JANAF, za koga bi se moglo reći da je kolateralna šteta u američkim sankcijama NIS-u, mnogo ozbiljnije prišao problemu od vlasti u Srbiji. O svim svojim potezima da saniraju štetu koju sankcije NIS-u mogu pričiniti JANAF-u obaveštavaju javnost, dok se u Srbiji radi "ispod žita". Ali, ne samo u slučaju NIS-a, jer u Srbiji se sve radi "ispod žita"!
Komentari 0
ostavi komentar