Otvaranje rudnika litijuma u Srbiji je način da Evropa obezbedi snabdevanje ovom sirovinom, koja postaje sve traženija, ali i da smanji zavisnost od Kine, potvrdila je tajna lista projekata koju je nemačka vlada poslala Evropskoj komisiji, kako bi podržala geopolitičku evropsku inicijativu Globalna kapija. To sve nema nikakve veze sa nacionalnim interesom, kako ga predstavlja Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je u Berlinu da bi Srbija trebalo da uči na nemačkom primeru, pa da dođe do stanja da oko pitanja od nacionalnog interesa, poput kopanja litijuma, ne postoje političke podele, već da sve stranke podrže nacionalni interes, saopšteno je iz Narodne skupštine. Međutim, deo suštine takozvanog nacionalnog interesa jeste sledeći. Za vlast evri i dolari u džepovima, zapadnjacima litijumske baterije, a srpskom narodu prodaja patriotizma. Uzeće pare od litijuma za sebe, od tih para će da plaćaju vojsku i policiju i članove partije. Ko se pobuni - ima da nagrabusi. A Nemačkoj treba litijum, pa će sve da aminuje Aleksandru Vučiću.
To je recept prema kome su se formirale i afričke i južnoameričke diktature. Elita na vlasti izvozi prirodna bogatstva, zarađuje velike pare od kojih plaća sistem, pa sistem radi za elitu, a ne za narod. Vlast, čija je ekonomska politika zasnovana na bezobzirnoj rasprodaji nacionalnih resursa, pokušaće da pokaže svoju navodnu "proevropsku" orijentaciju predajući Rio Tintu Jadarsku dolinu i druge, na sličan način kako je predala borski bazen u ruke Kineza.
Tajni spisak vlade iz Berlina, koji je objavio nemački list Handelsblatt je možda i ključan dokaz da projekat Rio Tinta za eksploataciju rude jadarita u dolini Jadra, uživa i političku podršku evropskih država. Zbog toga je opravdan strah svih koju ukazuju na štetnost ove investicije za ljude i životnu sredinu. Fokus Globalne kapije, kako navodi nemački list, trebalo bi da bude i Balkan, pa bi se u Bosni i Hercegovini gradila vetroelektrana, a u Srbiju bi se promovisala eksploatacija litijuma kako bi se ojačala evropska proizvodnja baterija i smanjila zavisnost od Kine u pogledu sirovina.
Nemačka je oduvek važila za zemlju siromašnu sirovinama, ali sada više ne - u termalnim vodama duboko ispod površine tla, nalaze se najveće rezerve litijuma u Evropi. Po procenama nemačkih naučnika, radi se o rezervama ekvivalentnim 16 miliona tona litijum-karbonata, dakle litijuma koji se traži za baterije. To su količine koje su dovoljne za baterije više od 400 miliona elektro-automobila. Prema podacima Nemačkog instituta za geologiju i prirodne resurse (BGR), vode u ovom regionu sadrže između 200 i 400 miligrama litijuma po litru - uporedivo sa nekim slanim jezerima u Južnoj Americi.
Bitna razlika je u tome što je kod nas planirano vađenje rude rudne stene, a ta eksplotacija spada u najpogubnije eksplotacije litijuma po životnu sredinu, dok se u Nemačkoj planira vađenje litijuma iz podzemnih geotermalnih voda sa veće dubine, na taj način što iz vode izvade litijum i istu tu vodu vrate u dubinu bez uticaja na životnu sredinu. Da li neko možda očekuje da Brnabić, uz korišćenje svog vokabulara, to pojasni? Naime, zbog ranijih nesreća koje su prouzrokovale štetu na kućama, geotermalna energija ima lošu reputaciju kod mnogih ljudi koji stanuju na prostoru predviđenom za eksploataciju litijuma.
Krajem 2006. dubinski geotermalni projekat u Švajcarskoj, u Bazelu, izazvao je zemljotres jačine 3 stepena. U projektu je korišćen dubinski petrotermalni proces koji uključuje bušenje podzemnog stenja, na primer granita i ubrizgavanje vode - voda razbija stenu, teče kroz pukotine i zagreva se. Topla voda se pumpa na površinu kroz drugu bušotinu i koristi za grejanje i proizvodnju električne energije. Da bi se stvorili novi putevi za vodu, ovaj metod zahteva makar male dubinske zemljotrese.
Godine 2019. dogodio se zemljotres u Vendenhajmu kod Strazbura - i tamo se koristila petrotermalna metoda. Radovi su prekinuti po službenoj naredbi, ali tlo se još dugo nije smirilo. Nekoliko zemljotresa nanelo je štetu na obe strane Rajne. Osiguravajuća kuća nadoknađuju samo 10 odsto sanacije pukotina na kućama, ali pogođeni ljudi se bune i idu na sudove.Podsetimo, Vlada Srbije odlučila je da u naredne dve nedelje pokrene medijsku kampanju s ciljem da podrži projekat iskopavanja litijuma. Provladinim medijima je prosleđen spisak ljudi koji bi trebalo da na dnevnom nivou budu sagovornici u gostovanjima, debatama i okruglim stolovima na temu iskopavanja litijuma.
Komentari 16
ostavi komentar