Društvo i ekonomija
25. 03. 2024. 18:25 5
Gde je i šta radi EPS: Struju i ugalj uvozimo iz RS
Energenti poput struje, uglja i nafte se iz Republike Srpske izvoze u Srbiju u ogromnim količinama, neretko i na štetu građana RS, čija se zemlja uništava zbog otvaranja novih rudnika. Pitanje na koje javnost nema odgovor, jer o njemu obe vlade i elektroprivrede ne žele da govore, jeste pod kojim uslovima i cenama se ovi energenti prodaju, pa čak i pozajmljuju između Srbije i RS.
Prema retkim i slabo dostupnim informacijama, čak 90 odsto ukupnog izvoza energenata iz Republike Srpske uvozi Srbija, a u prilog tome idu i informacije o ubrzanom otvaranju rudnika uglja, čak i bez dozvole, poput onog u Bistrici kod Prijedora, a onda i danonoćno utovaranje iskopanog u kamione srpskih registarskih tablica, piše Nova ekonomija.
Najviše električne energije Srbija je uvezla 2022. godine, i to od MH "Elektroprivreda Republike Srpske“, u vrednosti od 1.151.013.000 dinara. Iste godine je Srbija prodala struju Srpskoj u iznosu od 81.623.000 dinara. Te godine je iz BiH izvezeno 1.074.654.470 KM (preko 500 miliona evra) vrednosti električne energije, od čega čak 418.541.736 KM u Srbiju.
Ako uporedimo te podatke sa 2020. kada je Srbija Srpskoj prodala „samo“ 28.425.000 dinara vrednu struju i otkupila od ERS-a kilovat časove vredne tek 24.212.000 dinara, vidimo da je izvoz ranije bio čak 47 puta niži. Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić se hvali da Republika Srpska sa Srbijom ima najbolju saradnju, koja se svake godine produbljava. O cenama električne energije i pozajmici nije mogao da govori, jer zna, kako kaže, samo da se struja pozajmljivala i vraćala, što se ne vidi iz zvaničnih podataka.
- To su pitanja za ERS. Mi se ne bavimo trgovinom. Mi vam možemo pribaviti odgovore. Mi smo pozajmili nešto energije, ali ne znam koliko. Ne bavim se tim pitanjima - rekao je Đokić.
Generalni direktor ERS Luka Petrović je rekao da je Srbija platila struju koju joj je RS dala, ali ni sada nije dao konkretne cifre.
- U trenutku kada je Srbija bila u energetskoj krizi, imali smo jedan takav aranžman, posudili smo im određenu količinu energije. Svaki kilovat čas koji je preuzela Elektroprivreda Srbije plaćan je po tržišnoj ceni - rekao je Petrović.
Na pitanje CAPITAL-a da li su ti kilovati pozajmljeni ili plaćeni, Petrović kaže da su plaćeni. Tvrdi da RS nije mogla Srbiji izaći u susret sa cenama, već da je samo mogla da usmeri energiju prema njima.
- Srbiji je bilo važno da dobije energiju. Ako se možete setiti, tada se zbog iskakanja termoelektrana u Kolubari, u Obrenovcu, nije moglo doći do energije. Ovo zato što je Evropa presekla dotok gasa i i podigla potražnju. Da mi nismo uskočili sa nekim procentom, možda 10 do 20 procenata po danima ili po mesecima, oni ne bi imali dovoljno za svoje konzumente. Kada je nestalo ruskog gasa, Srbija je postala uvoznik električne energije. Dakle, oni su to kupili od nas i ta pozajmica je postala kupovina - kazao je Petrović.
U godini kada je Republika Srpska u Srbiju izvezla najveću količinu električne energije, dogodilo se i čuveno pozajmljivanje električne energije, o kojem se osim toga više nije ništa saznalo. Prema informacijama koje je tada imao portal CAPITAL, za oko pola godine ustupljeno je više od 50 miliona evra električne energije, ali se ne zna o koliko se kilovata radilo.
Nikada nije definitivno potvrđeno pod kojim uslovima i cenama je energija pozajmljena Srbiji, ali se operisalo informacijom da je za pola godine otišlo oko 155 hiljada megavata energije vredne 38 miliona evra, što je oko 245 evra po megavat času. Srbija je tada uvozila struju i iz drugih zemalja i plaćala je po daleko višoj ceni.
Potražnja za ugljem u Srbiji koja je eksplodirala 2022. najavljena je putem medija u kojima je predsednik Aleksandar Vučić istakao da su potrebe ogromne i da nedostaje četiri miliona tona. Rekao je i da će Srbija da kupi sve viškove tamo gde ih nađe.
Pretprošle godine u junu Vlada Srbije odobrila je Elektroprivredi (EPS) da do kraja 2023. uveze četiri miliona tona uglja, koliko im treba za rad obrenovačkih termoelektrana iz kojih se podmiruje polovina potrošača zbog smanjenih kapaciteta rudnika “Kolubara”i “Kostolac”.
Komentari 5
ostavi komentar