Društvo i ekonomija

[ Izvor: Novaekonomija.rs ]

03. 03. 2024. 06:20 3

Da li će cene hrane da miruju?

Rast potrošačkih cena jedna je od glavnih ekonomskih tema u Srbiji već skoro dve godine. Podgrevana pre svega cenama hrane, na koju zajedno sa bezalkoholnim pićima odlazi trećina mesečne potrošnje domaćinstava u našoj zemlji, inflacija je najnegativnije uticala na standard stanovnika sa prosečnim primanjima, a pre svega onih sa najnižim.

Zvanični podaci ukazuju da inflacija usporava, odnosno da cene poslednjih meseci rastu po nešto nižim, sada već jednocifrenim stopama, a Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta navodi za Novu ekonomiju da tekuća godina ne bi trebalo da bude problematična što se tiče inflacije i očekuje da će u decembru 2024. međugodišnja inflacija iznositi 3,5 odsto, piše Nova ekonomija.

Inflacija pod kontrolom

Međugodišnja inflacija, koja predstavlja procenat rasta potrošačkih cena u nekom mesecu u odnosu na isti mesec prethodne godine, ubrzavala je sve do marta 2023. godine kada je dostigla svoj vrhunac od 16,2 odsto. Od tog meseca, međugodišnji rast potrošačkih cena je krenuo da usporava, a prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupna inflacija u januaru ove godine iznosila je 6,4 odsto.

Inflacija u Srbiji već je nekoliko meseci u jednocifrenoj zoni i može se očekivati da će do kraja prvog tromesečja ove godine da uspori na pet odsto, naveo je Nikolić za Novu ekonomiju.

On očekuje da se sredinom godine inflacija približi zoni ciljanog koridora Narodne banke Srbije (NBS) koji iznosi tri odsto sa dozvoljenim odstupanjem od plus, minus 1,5 procentnih poena.

- Verujem da ćemo godinu završiti sa inflacijom koja je blizu tog cilja - rekao je on, predviđajući i da će u decembru 2024. godine u odnosu na decembar 2023. inflacija iznositi 3,5 odsto.

Prema njegovoj oceni, mere koje su centralne banke preduzimale, između ostalog i NBS, u smislu zaoštravanja monetarnih uslova i koje su se odrazile na pad tražnje, u ovom trenutku daju efekte.

Kada se radi o rizicima po ostvarivanje ciljeva inflacije, Nikolić ukazuje na to da oni trenutno proizlaze iz eksternih faktora koji se odnose na geopolitičke lomove kao što je situacija na Crvenom moru oko kanala dopreme energenata i nekih sirovina, koji dolaze iz Azije u Evropu.

- Ipak, mnogo je snažniji ovaj pozitivan efekat koji dolazi od strahovitog pritiska ka dezinflaciji, a koji stiže od proizvođačkih cena i sa uvozne strane - rekao je Nikolić.

Čeka li nas bolji standard?

U izračunavanje ukupne inflacije ulazi čitav niz različitih grupa i podgrupa proizvoda i usluga čije cene nisu beležile iste stope rast, odnosno nisu sva dobra i usluge podjednako poskupljivali u prethodnom periodu. Primera radi, iako je ukupna inflacija u martu prošle godine iznosila 16,2 odsto, cene u grupi „hrana“, na koju odlazi trećina od ukupne potrošnje domaćinstava, u tom su mesecu u proseku bile veće za 27 odsto u odnosu na mart 2022. godine, dok su, sa druge strane, "komunikacije" istog tog meseca poskupele za 1,3 odsto u odnosu na godinu pre.

Ivan Nikolić navodi da je inflacija u Srbiji svakako vođena rastom cena hrane i da je negativno uticala na standard stanovništva sa prosečnim primanjima, a pre svega onih sa najnižim.

Ipak, on očekuje da će, održavanjem postojećih cena, koje su, prema njegovim rečima, sada na nivou koji je uspostavljen sredinom 2023. godine, kao i sa rastom zarada i nižom inflacijom, standard dalje da se povećava, a da će promet u trgovini na malo da bude sve veći.

Nikolić je izneo podatak i da je dostignuti indeks realnog prometa trgovine na malo u decembru bio najviši od kada se potrošnja meri na taj način u Srbiji.

Vrednost robnog prometa u decembru 2023. godine bila je veća nego u istom mesecu prethodne godine za 9,8 odsto. Inflacija je delom poništila to povećanje, te je realni promet u ovom periodu uvećan za 3,6 odsto, navodi se u publikaciji Makroekonomske analize i trendovi, gde se ukazuje da je protekli decembar mesec sa najvišim realnim registrovanim prometom u trgovini u prethodne tri i po decenije.

- Serija počinje od januara 2005. godine, a s obzirom na to da znamo kakvo je stanje bilo u periodu pre toga, od 2000. do 2005. godine, a pogotovo devedesetih, možemo reći da je u poslednjih 30-35 godina, realni promet u trgovini na malo u decembru bio najviši u istoriji - kaže Ivan Nikolić.

Kada se posmatra cela prošla godina, inflacija jeste imala negativni efekat na promet u trgovini na malo, jer je u celoj 2023. promet u trgovini na malo bio realno nešto niži nego u 2022, objašnjava Nikolić, ukazujući na to da se izlazak iz te negativne zone odvija u periodu kada se inflacija naglo redukuje.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 3

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Izbor(i)

Zoran Živković [23.04.2024.]




Video dana

Topli sendvič

Anketa

Gde ćete provesti predstojeće praznike?

Rezultati