"Omogućiti ženama čiji su supružnici preminuli da koriste embrione"

Njegovo saopštenje prenosimo u celosti:

- To je broj žena koji za koje se zna, a postoji mogućnost da ih je znatno više. Državne birokrate, na žalost i prva žena koja vodi Ministarstvo zdravlja, tvrde da im ne može biti data mogućnost da rode dete iz embriona, je im suprug nije živ, te ne može da da saglasnost za to. Takav stav je paradoksalan, iz prostog razloga što je njihova "saglasnost" sadržana u volji prilikom davanja sperme i oplodnje jajne ćelije žene. Javnosti je već postala poznata priča Tijane Prizrenac, koja tri godine vodi bitku sa državom od koje očekuje da joj odobri korišćenje embriona, koji je zamrznut pre iznenadne smrti njenog supruga 2019. godine. Učiniću sve da Tijana i ostale žene sa istim ili sličnim problemom dobiju mogućnost da budu majke dece čiji su začeci sada u epruveti i "čekaju" da budu "oslobođena". Embrion je zametak, oplođena jajna ćelija, na osnovu kog nakon osme nedelje nastaje fetus. Embrion nije spermatozoid ili sama jajna ćelija, već oplođena jajna ćelija.

Nije tačno da zakon ne dozvoljava da te žene postaju majke, koristeći zamrznuti embrion, ali je tačno da je zakon u pojedinim delovima protivrečan, ali ga niko, posebno izvršna vlast ne sme koristiti na štetu žene i budućeg deteta. Prava žene i budućeg deta čine osnovna načela tog zakona, pa se tako u  članu 6. pod naslovom "zaštita ljudskog bića" navodi da se to načelo ostvaruje sprovođenjem biomedicinske potpomogutne oplodnje (BMPO) "uz zaštitu ljudskih bića i celovitosti embriona". Pitam kako je moguće sačuvati celovitost embriona, kada je majka dala jajnu ćeliju, ako joj se ne dozvoljava da koristi spermatozoid, koji je deo embriona. Veoma važno je i načelo "zaštite prava deteta i lica povezanih sa BMPO", prema kome se BMPO "ostvaruje na taj način što zdravlje, dobrobit i zaštita prava deteta, kao i prava drugih lica povezanih sa postupkom BMPO predstavljaju prvenstvo prilikom donošenja odluke za svaki postupak BMPO, a posebno za ženu koja se podvrgava BMPO, odnosno za dete koje će se na osnovu tog postupka roditi." Iz ovoga je jasno šta je duh zakona. Zabrana da se u postupku BMPO upotrebljava reproduktivne ćelije, odnosno embriona, davalaca koji nisu živi ne odnosi se, po mom ubeđenju, na bračne drugove već na "davaoce", odnosno treća lica, koja su eventualno dala svoj genetski material. Ova situacija može da se reši na tri načina: primenom duha zakona u korist roditelja i dece od strane izvršne vlasti, autentičnim tumačenjem koje bi dala Skuptina Srbije, kao i izmenom zakona, ako postoji ubeđenje vlasti da ovaj zakon ne daje mogućnost ženama da se u ovakvim i sličnim situacijama ostvare kao majke. Plaši saznanje da smo, na  žalost, bili svedoci da su se delovi ovog zakona 2017. godine pisali samo za povlašćene pojedince. Posebno odredbe iz člana 25. ovog zakona" - dodao je Veselinović.