Društvo i ekonomija
18. 03. 2022. 14:36 9
Slučaj radnice koja je odbila da ode na skup SNS
U prostorijama Gradskog odbora Stranke slobode i pravde u Subotici održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen slučaj zaposlene u Gerontološkom centru u Subotici Ranke Kašiković Davčik koja je od strane ove ustanove, konkretno direktorice Brankice Tešanović, bila izložena mobingu odnosno grubom zlostavljanju na radu.
"Ranka Kašiković Davčik zaposlena je u Gerontološkom centru u Subotici od 2012. godine na radnom mestu pravnog saradnika. Problemi sa njenim poslom započeli su u novembru 2021. godine kada je putem SMS poruka dobila poziv da 13.novembra ode na obeležavanje 13 godina od osnivanja Srpske napredne stranke u beogradskoj areni kada je inače u sred pojave soja omikron kovida 19 na tom skupu iz čitave Srbije autobusima dovedeno oko 15 hiljada građana, članova ove stranke u manjem broju, a najčešće su to bili zaposleni u različitim državnim, javnim i javno komunalnim preduzećima, što slučaj Ranke Kašiković Davčik iz Subotice direktno i nedvosmisleno ukazuje na tu činjenicu.
Za građane Srbije to nije inače neka tajna, zapravo opšte je poznato da režim odnosno SNS isključivo na ovaj način prikuplja navodne simpatije i faktički lažno sebe predstavlja strankom koja ima veliki broj članova i simpatizera i navodnu ogromnu podršku među građanima Srbije. Ova optička varka podupreta medijsko propagandnim ispiranjem mozgova građana Srbije danas je u Subotici razbijena i razotkrivena upravo slučajem Ranke Kašiković Davčik.
Ranka je, dakle, u novembru 2021. godine dobilaje SMS poruku neposredno, a po nalogu direktorice Gerontološkog centra Brankice Tešanović da prisustvuje političkom skupu povodom svečane akademije 13 godina od osnivanja SNS strankekoja se održavala u Beogradskoj areni. U SMS prepisci je između ostalog navedeno da ukoliko ona nije u mogućnosti da ide, da u tom slučaju "mora naći zamenu". Odbila je odlazak na pomenuti skup i već od narednog dana bila jeizložena svakodnevnom mobingu i zlostavljanju na radu od strane direktorice Brankice Tešanović koje se ogledalo u dodeljivanju dodatnih poslova, koji po sistematizaciji nisu u njenom opisu posla, a ni delokrugu rada. Takođe, dodeljivanju besmislenih radnih zadataka i izveštaja koji iziskuju jako puno vremena za izradu i onemogućavaju joj obavljanje prioritetnih poslova.
Zabranjeno joj je bilo usavršavanje i prisustvovanje obukama i seminarima. Zatim, dešavalo se, kako je Ranka navela, namerno izopštavanje sa bitnih sastanaka iz radnog kolektiva i uskraćivanja važnih informacija koje bi dovele do kršenja zakona i povrede radnih obaveza. Ranka je bila izložena čestom šikaniranju, namernom izazivanju konflikata, a sve to sa konačnim ciljem da usled ogromnog stresa i preopterećenosti na radu podlegne konstantnim pritiscima i na taj način podnese otkaz ugovora o radu ili da eventualno bude dovedena u situaciju povrede radnih obaveza nakon kojih bi joj usledio otkaz, što je direktorica GC BrankicaTešanović u jednom navratu i pokušala dostavljajući joj poziv za izjašnjenje o nepoštovanju radne discipline koji prema rečima ove hrabre mlade žene, nije bio osnovan.
Ovakvim bahatim ponašanjem direktorice GC Brankice Tešanović, Ranki je upućena direktna "kazna" za neposlušnost zbog odbijajanja da prisustvuje političkom skupu koji nema veze sa njenim radnim mestom, niti poslovima koje obavlja. Od nje se tražilo da u svoje slobodno vreme izvršava političke obaveze pretpostavljenih i ovakvim postupanjem stvarenje stalni pritisak i strah odotkaza ukoliko bude napravila i najmanju grešku.
Zbog svega ovoga Ranka je bila sama prinuđena da radi za vreme godišnjeg odmora, državnih praznika i sve češće je bila praktično prisiljena da ostaje na radnom mestu prekovremeno kako bi uspela da izvrši sve nametnute radne zadatke i pored toga što je majka dva maloletna deteta. Iz krajnjeg očaja u više navrata se obraćala direktorici Brankici Tešanović sa molbama da je rastereti dodatnog posla koji nije prioritetan, a ni u njenom opisu posla. Upozoravala je direktoricu da će takvim ophođenjem prema njoj dovesti u pitanje isplatu zarade zaposlenih u GC, ukazujući na preopterećenost, ali nažalost bezuspešno, jer na mnogobrojne mejlove Ranka nikada nije dobila odgovor. Direktorica GC Brankica Tešanović je namerno i svesno dovela u pitanje isplatu zarade za sve zaposlene u Gerontološkom centru, jer je interes kolektiva podredila svojoj nameri da nastavi sa zlostavljanjem i bahatim ponašenjem, a sve u cilju da Ranka dobije ili sama dà otkaz.
Uzimajući u obzir sve navedeno Ranka je, ipak, na neki način podlegla pritisku i prevelikom stresu kojem je bila izložena i zatražila je adekvatnu lekarsku pomoć psihijatra. Otvoreno joj je bolovanje i određena medikamentna terapija. Takođe, zbog navedenog bahatog ponašanja direktorice GC Brankice Tešanović pretrpela je veliku duševnu bol, povređeno joj je dostojanstvo, ugled i čast, što je prouzrokovalo depresiju, disfunkcionalnost u porodičnom okruženju i osećaj sramote, kao i intezivni strah od otkaza koji nije prouzrokovan njenim nesavesnim radom jer za 10 godina rada u GC nije imala nijednu povredu radne obaveze. Savesno, odgovorno i pedantno obavljalaje svoj posao, ali je zbog bahatosti direktorice GC Brankice Tešanovićdovedena pred otkaz samo iz razloga što nije podržala njene političke poduhvate.
Kako bi zaštitila sebe, svoja prava i dosadašnji stečen ugled Ranka Kašiković Davčik je odlučila da 11. marta 2022. godine Višem sudu u Subotici podnese tužbu protiv Gerontološkog Centra Subotica i direktorice Brankice Tešanović zbog zlostavljanja na radu. Svoj slučaj je odlučila da iznese u javnost kako bi između ostalog pružila i podršku mnogobrojnim zaposlenima u javnim ustanovama i preduzećima koji trpe i ćute iz prevelikog straha zbog lične i egzistencije svojih porodica u nadi da će se njihova agonija završiti nakon predstojećih izbora 3. aprila", navedeno je na konferenciji za novinare.
Na kraju konferencije u prostorijama Gradskog odbora SSP Subotica, Ranka je naglasila da se direktorica GC Brankica Tešanović, kao i ostali rukovodioci javnih preduća, ponašaju kao da je to njihova privatna svojina, a ne zajednička, jer se te ustanove i javna preduzeća finansiraju od ličnih doprinosa i poreza građana.
"Dakle, to nije njihova dedovina nego javna i državna imovina", zaključila je Ranka Kašiković Davčik.
Komentari 9
ostavi komentar