Društvo i ekonomija

[ Izvor: Nova.rs ]

10. 12. 2021. 12:30 12

Na Homolju se otvara rudnik zlata, koristiće se cijanid

Najveća nalazišta zlata u Srbiji nalaze se na istoku zemlje. Brojne ekološke organizacije strahuju od “novog Rio Tinta”. Кanadska kompanija Dundee (Dandi) Precious Metals iz Toronta namerava da otvori rudnik zlata Potaj čuka – Tisnica, u opštini Žagubica na Homoljskim planinama. Rudnik bi se nalazio u jugoistočnom delu opštine. Homolje je inače kraj koji proizvede najviše meda u celoj Srbiji.

Ležište zlata pronašla je firma Avala resources, koju je kupio Dandi, u brdima oko sela Laznicа. Kompanija je tada navela da je u jednoj od mesta gde je rađeno istraživanje pronađeno prisustvo zlata od 4,3 grama po toni rude. Pojas gde je zlato pronađeno dug je više desetina kilometra i proteže se od Crnog vrha. Kako je najpre bilo najavljeno, početna vrednost investicije u ovaj rudnik iznosila bi 136 miliona američkih dolara, a u planu je da se zaposli više stotina ljudi.

Planirana proizvodnja kanadske kompanije je prerada 2,5 megatona godišnje. Međutim, pojedine ekološke organizacije strahuju da će zbog ovog rudnika biti ugroženo vrelo Mlave, Beljanica, ali i Homoljska potajnica, kao i životinjske vrste i arheološka nalazišta.

U septembru ove godine Ministarstvo građevinarstva je objavilo javni uvid Prostornog plana posebne namene za eksploataciju zlata za ovo područje. Najveći deo budućeg rudnika zauzimaju šume i šumsko zemljište, više od polovine odnosno 54 odsto, poljoprivredno i ostalo zemljište 35 posto, sama zona rudarske aktivnosti 3,6 odsto i građevinska područja naselja 1,3 posto. Prostorni plan obuvata ukupnu površinu oko 292 kvadratna kilometara.

Planirano je da se ruda zlata eksploatiše putem površinskih kopova, a prerada će se vršiti metodom luženja. Nakon sedam godina eksploatacije, planirano je da zatvaranje rudnika i rekultivacija zemljišta u trajanju od godinu dana. Sam kompleks rudnik imaće pored kopova i postrojenja i odlagalište jalovine. Postrojenje za luženje na gomili će zahtevati površinu od 36 hektara za preradu oksidnog i prelaznog tipa rude, a pored ovog planira se i sistem za drobljenje rude.

Ono što najviše brine ljude je ADR postrojenje u kojoj će se nalaziti glavna procesna oprema, a u samom procesu koristiće se, kako navodi Prostorni plan, cijanid.

Upravljanje, transport, skladištenje i upotreba cijanida biće u skladu sa „Međunarodnim kodeksom za upravljanje cijanidom“ kako bi se osigurala potpuna bezbednost i zaštita životne sredine, tvrde u Prostornom planu.

– Prema EUROMINES (Evropska asocijacija za rudarstvo), u globalnoj perspektivi, većina zlata se dobija pomoću cijanidizacije. Takvi procesi se koriste više od 100 godina da bi se poboljšali rezultati prerade i eliminisala potreba za amalgamizacijom (spajanjem) žive. Cijanid je supstanca koja ima sposobnost da izvlači zlato i srebro iz rude u vrlo niskim koncentracijama. Proces luženja (ispiranja) uključuje stvaranje kompleksa zlata i cijanida i upotrebu aktivnog ugljenika za vezivanje kompleksa zlata – navode u ovom dokumentu.

Tvrde i da je upotreba cijanida u ekstrakciji zlata i njegovoj preradi kod izdvajanja iz rude „najčešće primenjivan metod u rudnicima Evrope“.

Dandi je već kod pojedinih ekoloških organizacija ponela titulu “novog Rio Tinta na istoku zemlju”. Međutim, između pravog Rio Tinta i Dandija ipak postoji ipak jedna veza, a to je Avala Resources.

U aprilu 2016. godine kanadska kompanija je završila akviziciju firme Avala Resources, koja se bavi istraživanjem zlata u Srbiji na projektima Lenovac, Tulare i Timok. Dandi je tom prilikom stekao sve preostale izdate i obične akcije kompanije Avala. Ova kandadska firma bavi se istraživanjem, razvojem, rudarstvom i preradom plemenitih metala.

Još tada su beogradski mediji pisali o sponi ove kompanije sa do tada ne toliko poznatom kompanijom Rio Tinto, koja se u srpskoj javnosti „proslavila“ poslednjih nekoliko godina zbog projekta Jadar i planiranog otvaranja rudnika litijuma u jadarskom kraju.

Avala je tada sa rudarskom kompanijom Rio Tintom imala sporazum o zajedničkom razvoju projekta.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 12

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Vrati mi papuču

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati