Društvo i ekonomija
15. 09. 2021. 20:30 10
Nudio softver besplatno, Telekomu za isti dali 12 miliona
Na početku epidemije kovida-19, Srbija je mogla besplatno da dobije program baziran na veštačkoj inteligenciji, koji u Čileu, Argentini, Peruu i Španiji već opslužuje blizu četiri miliona pacijenata. Taj sistem za brzu komunikaciju i upravljanje zdravstvenim uslugama, razvio je Nišlija Milan Đidara, koji je pre devet godina napustio zemlju i sistem primenio u Južnoj Americi. Na njegovu ponudu Srbija nije odgovorila, ali je u avgustu firmama Procescom i Telekom Srbija, Ministarstvo zdravlja dodelilo 12 miliona dinara za samo jedan segment slične platforme.
Konkretno i jasno – „pomoć iz Čilea“, naslovljen je imejl upućen u više institucija u Srbiji. Od predsednika republike do raznih adresa u Ministarstvu zdravlja. U svoje i u ime firme – nudio je sistem za brzu i neposrednu komunikaciju sa pacijentima, koja je automatizovana i pouzdanija od kol-centara.
- Mi nismo ponudili. Mi smo pokušali da ponudimo, jer nismo imali nikakav odgovor. Probali smo da komuniciramo sa Vladom, sa Ministarstvom zdravlja - priča Milan Đidara.
Ali odgovor ni od kuda.
- Možda je naša greška što smo ponudili besplatno. Uglavnom, kažu, kad nešto nema cenu onda je džabe i ne vredi ništa - dodaje.
U Čileu se pokazalo da ovaj sistem vredi. Menja kol-centre u zdravstvenim ustanovama i to čini mnogo efikasnije. Sa pacijentima komunicira „inteligentan“ softver uz pomoć glasa, poruka na svim platformama i mrežama. Zakazuje preglede, podseća na zakazane intervencije, automatski pomera termine i što je najvažnije – smanjuje čekanje pacijenata i povećava efikasnost u radu i do 30 odsto.
- Imamo šestoro ljudi koji rade i koji komuniciraju, uz pomoć sistema, sa četiri miliona pacijenata mesečno - kaže Đidara.
I to u četiri zemlje, sa statistički 15 puta manje grešaka u odnosu na situaciju kada podatke u sistem unosi zaposlena osoba u kol-centru. Zašto onda Srbija nije odgovorila ništa, kada joj je ovaj sistem u martu prošle godine ponuđen gratis?
- Možda nisu imali vremena u tom trenutku, ne znam šta bi drugo mogao da kažem - navodi.
Vidi da je čekanje kod nas i dalje prisutno, što – tvrdi, ne mora da bude u toj meri, ako se uredi da bude manje praznog hoda. Sa druge strane, Srbija je propustila šansu da joj se jedan ostvareni intelektualac, možda, korak po korak – vrati.
- Mislim da nisam jedini koji je otišao zbog nerazumevanja i ostvario se u onome što radi i zna. Nažalost, ponovo sam naišao na nerazumevanje, ne znam - kaže.
N1: Da li biste se vratili?
- Ne - poručuje Đidara.
Komentari 10
ostavi komentar