Društvo i ekonomija
05. 06. 2021. 19:30 2
Ministarstvo građevinarstva šest godina nije srušilo nijedan bespravni objekat
U poslednjih šest godina Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nije uklonilo nijedan bespravno izgrađeni objekat u zaštićenim zonama za koje je nadležno, saznaje Pištaljka. U zemlji u kojoj prema zvaničnim podacima postoji više od dva miliona bespravnih objekata za čije rušenje su nadležne opštine i gradovi i u kojoj su milioni evra utrošeni na suzbijanje bespravne gradnje i legalizaciju, kako pokazuje istraživanje NALED-a iz marta ove godine, tek svaki peti grad ili opština ruše nelegalnu gradnju i to u proseku svega tri objekta godišnje.
Od kada je pre šest godina donet Zakon o ozakonjenju objekata, čiji je nacrt pripremalo upravo Ministarstvo građevinarstva, nije srušen nijedan objekat. Podsetimo, 2015. godine Ministarstvo građevinarstva napravilo je kampanju za suzbijanje nelegalne gradnje, a država potrošila više miliona evra na satelitske snimke koji je trebalo da pokažu šta treba da se ruši, a šta ne. Pištaljka je još 2017. godine pisala da je taj snimak za koji je država dala milion evra „pun rupa“, odnosno da se čitava područja na snimku ne vide. Prošle godine država je kupila novi set satelitskih snimaka za 2,8 miliona evra novcem iz kredita Svetske banke koji će građani vraćati. Iako država troši novac kako bi smanjila nelegalnu gradnju, ona se nastavlja jer ni državne ni lokalne institucije ne ruše bespravno izgrađene objekte.
Ministarstvo građevinarstva i Ministarstvo unutrašnjih poslova sabotiraju uklanjanje bespravno izgrađenih objekata tako što se Ministarstvo građevinarstva pravda da MUP ne šalje policijsku pomoć prilikom rušenja, a MUP se poziva na Zakon o policiji koji zahteva da se sa rušenjem pokuša prvo bez pomoći policije.
Samo Ministarstvo građevinarstva ne ruši objekte već za to angažuje privatne firme.
Prema dokumentaciji iz 2018. i 2020. godine u koju smo imali uvid Ministarstvo građevinarstva je sa firmama ugovaralo da će za svako rušenje obezbediti policijsku asistenciju. Međutim, kada Ministarstvo građevinarstva podnese zahtev Ministarstvu unutrašnjih poslova za asistenciju, MUP to odbija uz obrazloženje da ovo ministarstvo nije poslalo neophodan dokaz da je rušenje prvobitno pokušano bez prisustva policije. I tako do rušenja ne dolazi već šest godina.
Zakon o policiji predviđa da se uz zahtev za pružanje pomoći moraju navesti razlozi zbog kojih je potrebna pomoć policije, kopija akta koji treba izvršiti sa potvrdom izvršnosti, dokaz o pokušaju izvršenja bez pružanja policijske pomoći i angažovanje pratećih službi potrebnih za izvršenje.
Suprotno ovoj zakonskoj odredbi, u okvirnom sporazumu iz marta 2020. godine koji je Ministarstvo građevinarstva zaključilo sa grupom ponuđača koju čine firme „Noris inženjering”, „Mis Mag”, „Stenemi gradnja” i „Ornament – Investinženjering” za usluge rušenja bespravno izgrađenih objekata na period od dve godine u vrednosti od 340 miliona dinara sa PDV-om stoji odredba: „Naručilac se obavezuje da najmanje 10 dana ranije obavesti Izvršioca o mestu i vremenu sprovođenja izvršenja, kao i da za svaki konkretan slučaj obezbedi prisustvo MUP-a tokom celog izvršenja i da obezbedi prisustvo svog ovlašćenog predstavnika”.
Iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture navode da je jedini razlog zbog čega MUP odbija da obezbedi policijsku pomoć taj što je MUP tražio da se dostavi dokaz o pokušaju izvršenja bez pružanja policijske pomoći. Pištaljka je insistirala da ministarstvo objasni zašto nije pokušalo izvršenje bez policijske pomoći, a oni su se pozvali na ugovor koji su sami sklopili: „S obzirom na to da je ugovorom o izvršenju rešenja republičkih građevinskih inspektora predviđena obaveza naručioca posla (nadležnog ministarstva) da obezbedi asistenciju policije, realizacija izvršenja ugovora bez iste nije moguća”.
Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je da odgovori na pitanja Pištaljke, uz obrazloženje da nije obaveza organa vlasti da odgovara na pitanja već da dostavi dokument u kojem se nalaze tražene informacije, a da takav dokument nemaju. Pored toga istakli su da bi naš zahtev zahtevao izradu statističkog izveštaja, što takođe nije obaveza organa vlasti. Pištaljka će se na ovakav odgovor žaliti Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.
Rezultat ovakve „saradnje” državnih organa koji bi trebalo da sprovode zakon je taj da je poslednje rušenje u nadležnosti ministarstva bilo u oktobru i novembru 2015. godine, kada je uklonjeno više objekata u nacionalnim parkovima Tara i Kopaonik, specijalnom rezervatu prirode Uvac i u parku prirode Golija. To je ujedno i poslednji put kada je MUP obezbedio asistenciju Ministarstvu građevinarstva.
Milunka Kijanović, direktorka „Noris inženjeringa”, jedne od firmi koje po ugovoru sa ministarstvom treba da ruše nelegalne objekte potvrdila je za Pištaljku da po okvirnim sporazumima iz 2019. i 2020. godine koje su zaključili sa Ministarstvom građevinarstva nije srušen nijedan bespravno izgrađen objekat.
Po ovim okvirnim sporazumima nisu izvršena ni plaćanja. Kijanović nam je rekla da nisu pitali ministarstvo zašto se ništa ne ruši, jer su sa njima ranije već sarađivali, te da sada čekaju samo da dobiju nalog za izvršenje.
Komentari 2
ostavi komentar