Društvo i ekonomija

[ Izvor: KRIK ]

21. 09. 2020. 16:38 0

KRIK: Uspešan investitor u Srbiji, u SAD sumnje na pranje novca

Fabrika čarapa "Real Knitting" kod Bačke Palanke primila je novčanu transakciju od 1,2 miliona dolara za koju njujorška banka tvrdi da je moguće pranje novca, objavio je danas KRIK (Mreža za istraživanje korupcije i kriminala) navodeći da država Srbija fabrici dodeljuje milionske subvencije dok se radnici žale na teške uslove rada i mobing.

U prvom iz serije tekstova u okviru projekta "FinCEN dosijei", pod naslovom "U Srbiji uspešan investitor, u Americi sumnje na pranje novca" KRIK navodi da je fabrika čarapa u selu Gajdobra, koju vlada smatra primerom strane investicije kakva je potrebna Srbiji, od 2011. kada je otvorena, dobila gotovo 2 miliona evra pomoći države, uključujući i 1,4 hektara državnog zemljišta.

Na svom sajtu "Real Knitting" (Pravo pletenje) za sebe navodi da je "priča o uspešnoj kompaniji zasnovanoj na italijanskom 'know how' (umeću) i istinskom preduzetničkom duhu" ali, navodi KRIK, nije sve onako kako izgleda.

Radnici se žale na teške uslove za rad i pritisak koji na njih vrše šefovi, a još sumnjivije je vlasništvo fabrike i poreklo novca koji je stigao u Srbiju, dodaje se.

Iako se u medijima predstavlja kao italijansko-ruska investicija, vlasnik srpske fabrike "Real Knitting" je ofšor kompanija "Alpha Retail Group" iz Hong Konga iza koje stoji jermenski biznismen, utvrdili su novinari KRIK-a. Ova hongkonška firma je prethodnih godina prebacivala velike količine novca u Srbiju, a zatim ih vraćala na svoj račun u Singapuru. Jednu od tih transakcija, uplatu od gotovo 1,2 miliona dolara u srpsku fabriku čarapa, banka BNI Mellon sa sedištem u Njujorku označila je kao moguće pranje novca i prijavila je američkom Trezoru.
Ove informacije su izašle na videlo u okviru višemesečnog globalnog novinarskog istraživanja "FinCEN dosijei" koje su vodili Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) i portal Bazfid njuz (BuzzFeed News).

Deo projekta je i Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) iz Srbije koja je najavila tekstove o sumnjivim novčanim transakcijama srpskih biznismena i kompanija, na osnovu procurelih poverljivih izveštaja. Reč je o više od 2.000 poverljivih dokumenata procurelih iz odeljenja američkog Ministarstva finansija koje se bavi borbom protiv finansijskog kriminala (FinCEN).

Do "FinCEN dosijea", koji otkrivaju razmere tokova "prljavog" novca širom sveta, došli su novinari američkog Bazfida koji su ih podelili sa ICIJ i sa više od 400 novinara iz 108 redakcija u 88 država.

FinCEN, agencija američkog Trezora koja se bori protiv pranja novca i drugog finansijskog kriminala, sastavila je izveštaj u kojem je ukazala na čak 723 sumnjive transakcije u ukupnom iznosu od 56,5 miliona dolara koje je dvanaest kompanija, među njima i "Alpha Retail Group", izvršilo u periodu od decembra 2012. do marta 2013. širom sveta.

Većina transakcija prošla je kroz JSC Norvik Banku u Letoniji koju je 2017. kaznila tamošnja Komisija za finansijsko tržište i tržište kapitala (FCMC) sa oko 1,3 miliona evra zbog toga što ima slabu unutrašnju kontrolu.

Njujorška banka BNI Mellon je ove transakcije FinCEN-u prijavila kao pranje novca jer su, kako piše u izveštaju, novac uplaćivale "školjka" firme, njegovo poreklo nije bilo poznato i prebacivan je preko zemalja koje su označene kao rizične za pranje novca.

Analizom transakcija je, piše u izveštaju FinCEN-a, primećena pojava koja se naziva "gneždenje" – otvaranje više bankovnih računa kako bi se zavrao trag.

Jedna od ovih problematičnih uplata, u iznosu od blizu 1,2 miliona dolara, stigla je početkom 2013. u Srbiju – novac je uplatila "Alpha Retail Group" na račun fabrike čarapa "Real Knitting" u tadašnjoj Pireus banci (danas Direktna banka).

Novinari KRIK-a su u poslovnoj dokumentaciji ove firme otkrili još sličnih transakcija koje su se odigrale van perioda analiziranog u izveštaju FinCEN-a.

"Alpha Retail Group" iz Hong Konga prebacila je firmi "Real Knitting" još 7,5 miliona dolara i blizu 18 miliona evra kroz 49 novčanih transakcija, u periodu od juna 2011. do aprila 2015. Ovaj novac se nije zadržao u fabrici već je odlučeno da se vrati nazad na račun koji "Alpha Retail Group" ima u Singapuru, pokazuju dokumenta iz poslovnog registra.

Deluje da je, sem američkih, poslovanje ove fabrike skrenulo pažnju i domaćih istražnih organa.

Novinari KRIK-a pitali su Upravu za sprečavanje pranja novca da li vodi istragu kompanije "Real Knitting" i iz ove institucije je rečeno da ne mogu da nam dostave odgovor jer on može ugroziti "otkrivanje krivičnog dela ", ali i da će nas "o napretku u konkretnom slučaju obavestiti".

Stručnjaci koji su sa novinarima KRIK-a pregledali dokumenta kazali su da su ove transakcije neobične. Posebno je rizično kod njih što stižu iz Hong Konga koji je jedan od vodećih svetskih ofšor zona.

"Za kompaniju iz Hong Konga nije moguće utvrditi poreklo novčanih sredstava koja se plasiraju (u Srbiju)", rekao je nezavisni revizor Ljubiša Stanojević.

To je, medjutim, samo mali deo problema sa kojima se više od 600 radnika fabrike čarapa suočava, piše KRIK i navodi da šestoro bivših i sadašnjih radnika sa kojima su razgovarali navode da su uslovi u fabrici loši, da šefovi vrše mobing nad njima, ali većina iz straha nije želela da o tome javno govori.

Od kada je osnovana 2011. godine fabrika čarapa "Real Knitting" dobila je oko 2 miliona evra subvencija iz državnog budžeta – odnosno novca gradjana Srbije koji država daje kao vid pomoći, otkrio je KRIK.

Novac je, pokazuju dokumenta, dobijala od dve vlade.

U godini osnivanja fabrike, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) odobrila joj je 825.000 evra. Ugovor su potpisali Efimenko i bivši ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Nebojša Ćirić iz stranke G17+, koja je bila partner Demokratske stranke u vladi.

Dve godine kasnije SIEPA je ovoj kompaniji dala novih 275.000 evra. U to vreme vladu je predvodila Srpska napredna stranka (SNS), a ugovor je u ime države potpisao Mlađan Dinkić, tada ministar finansija i privrede i prvi čovek G17+.

U 2014. fabrika je od Republičke direkcije za imovinu dobila više od 1,4 hektara državnog zemljišta u Gajdobri. Njegova vrednost procenjena je na oko 12.000 evra.

I tu nije bio kraj. Fabrika je dobila državnu pomoć od 750.000 evra koja je isplaćena u dve rate – tokom 2017. i 2018. godine. Novac je odobrila takođe agencije SIEPA koja je u medjuvremenu postala Razvojna agencija Srbije (RAS), a ugovor je potpisao ministar ekonomije Željko Sertić iz SNS-a.

Opširnije o ovoj temi pročitajte na sajtu KRIK-a.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Vrati mi papuču

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati