Politika
09. 04. 2021. 12:07 10
Vučića bije hladan vetar sa Zapada
Da li će se do sada najnegativniji izveštaj Evropskog parlamenta, ali i jasne kritike Stejt epartmenta, odraziti i na konkretne politike, čeka li nas "turski scenario" i koliko je u tim okolnostima održiva dosadašnja Vučićeva geopolitička igra?
Masku nikad nije zaista prihvatio, vakcinu je dugo izvrdavao, sve do 6. aprila, ali nije isključeno da će i Aleksandar Vučić, ipak, morati da se navikne na "novu normalnost": onu, u kojoj "stabilokratija" gubi na ceni, a akcenat se ponovo stavlja na "evropske vrednosti", poput pravne države i slobode medija.
Na takvu mogućnost ukazao je nedavno usvojeni, izrazito kritički nastrojeni izveštaj Evropskog parlamenta, u kome se govori o nazadovanju Srbije u pitanjima koja su ključna za pristupanje EU, kritikuje pridavanje nesrazmerno mnogo pažnnje "trećim zemljama" (uz posebno apostrofiranje Rusije i Kine) i poziva na usklađivanje spoljne politike Srbije sa EU. I ne samo to - evropski parlamentarci zatražili su da se do kraja razreše afere Krušik, Jovanjica i Telekom Srbija, kao i da se "dođe do pravde u slučaju rušenja Savamale u Beogradu".
Nije vrh srpske vlasti uspeo da ispali sve oštre odgovore namenjene unutrašnjoj (sve više antievropski raspoloženoj) i stranoj javnosti (koju godinama "smekšava" pretnjom okretanja Istoku) a već je stigla i neprijatna vest iz Vašingtona: u godišnjem izveštaju Stejt departmenta navodi se da u Srbiji postoji neuravnoteženo medijsko okruženje i nejednaki izborni uslovi u korist vladajuһih stranaka.
Da li je u pitanju privremeno zahlađenje ili se može govoriti o promeni klime u kojoj naprednjačka vlast privodi kraju (prvu) deceniju svoje vladavine? I da li, posle svih onih izveštaja ključnih organizacija koje prate stanje demokratije u svetu i reakcija srpskih vlasti na njihovu sadržinu - poput, recimo, pokušaja Ane Brnabć da pismeno opovrgne prošlogodišnje ocene "Fridom hausa" - zaoštravanje zvanične retorike Zapada predstavlja iznenađenje?
Vedran Džihić, viši naučni saradnik austrijskog Instituta za međunarodnu politiku i predavač na Univerzitetu u Beču misli da se stav Zapada prema Vučiću - gledajući politike pojedinačnih zemalja - prilično drastično menja poslednjih nekoliko meseci. Kaže da je taj stav dugo bio zasnovan na pragmatizmu ("mi znamo kako vladaš, ali nam možeš zatrebati"), a ne na istinskoj podršci Vučiću.
- Istinsku podršku Vučić je u poslednje vreme možda imao samo od Viktora Orbana i Mađarske - kaže i dodaje da su podrška Nemačke i uverenje Angele Merkel da Vučić može da isporuči rešenja nekih krucijalnih pitanja odavno poljuljani.
- Zna se već duže u Berlinu da su Vučić i SNS zarobili državu, da je na delu totalna kontrola institucija, da se vrše pritisci na kritičare i slobodne medije, da vlada klijentelizam. Ali, Angela Merkel je verovala da će Vučić, kao tokom izbjegličke krize 2015. i 2016, moći ipak da bude taj koji će se odvažiti i krenuti u rešenje kosovskog pitanja. To se nije desilo niti će se desiti uskoro, pogotovo imajući u vidu novu konstelaciju moći u Prištini - kaže Džihić koji očekuje politiku povećanog diplomatskog pritiska na Srbiju nakon promene vlasti u Nemačkoj.
On kaže da je sada došlo do promene stava i u institucijama EU-gde ce SNS, kao pridružena stranka Evropske narodne partije (EPP) do sada mogla uzdati u to da će ta politička familija biti blaga i tolerantna i zažmuriti bar na jedno oko kada je nazadovanje demokratskih standarda U Srbiji u pitanju.
Ali, ništa više nije isto - ne samo da se Orbanov Fides formalno povukao iz EPP, nego ni ostali parlamentarci u EU iz EPP nisu imali dovoljno snage ili možda volje da ublaže kritičke tonove u izveštaju. Posebno zanimljivo deluje vest koju je objavio Danas, da je amandmane na Izveštaj kojim se traži rešavanje afera, podržao i Dejvid Mekalister, predsednik Spoljnopolitičkog odbora EP, za koga se u srpskoj kritičnoj javnosti verovalo da (izrazito) podržava Vučića. Isto je glasao i poslanik Fidesa Andor Deli (koji je i član Saveza vojvođanskih Mađara, stranke članice srpske vladajuće koalicije).
I Florijan Biber, profesor jugoistočnoevropske istorije i politike i direktor Centra za jugoističnoevropske studije pri Univerzitetu u Gracu, podseća da su mnogi posmatrači (uključujući i njega) upozoravali na trend pada demokratije u Srbiji. Taj pad je postao vidljiviji u proteklih godinu dana na izborima prošlog juna, nego i u parlamentu u kome nema pluralizma, ali u kome poslanici vladajuće stranke konstantno napadaju odsutnu opoziciju.
Još jedan razlog za kritičnije glasove, Biber vidi u Vučićevoj otvorenoj antievropskoj retorici tokom protekle godine.
- Čak i ako je donekle reterirao, stvoreno je dosta rezervi u EU. Komisija se za početak kritički osvrnula na anti-EU dezinformacije. To je otvorilo oči mnogim posmatračima. Rezultat toga je i kritičniji stav Stejt departmenta, a nova američka administracija je ne samo očigledno manje spremna da zauzme čisto poslovni i oportunistički pristup spoljnoj politici - kaže Biber.
Džihić kaže da nervozna reakcija srpskog režima na Izveštaj EP pokazuje da je dostignut novi nivo negativnog odnosa prema Briselu.
- A to, naravno, Briselu ne promiče i mislim da dugoročno nije povoljno za Vučića.
A to, naravno, znači još veća kontrola i još veći pritisak na kritičare i ostatak slobodne javnosti.
- Ubeđen sam da һe i Vučić morati da nauči da u današnjem svetu više ne postoji totalna vlast. A u momentu kad spozna ovu činjenicu mislim da počinje početak kraja režima - kaže Vedran Džihić.
Komentari 10
ostavi komentar