Zdravlje
18. 01. 2026. 07:07 0
Lekar Damir Petrušić objašnjava šta znači ako je donji pritisak stalno nizak, a gornji visok
Krvni pritisak je jedan od osnovnih pokazatelja zdravlja kardiovaskularnog sistema. Sastoji se od dve vrednosti: sistolnog pritiska, koji predstavlja pritisak u krvnim sudovima u trenutku kada se srce steže i izbacuje krv, i dijastolnog pritiska, koji pokazuje pritisak u fazi opuštanja srca između dva otkucaja. U većini slučajeva, ove dve vrednosti se povećavaju ili smanjuju zajedno, ali postoje situacije u kojima taj odnos može biti poremećen.
Pacijentkinja za portal „Živim“ pitala je dr Damira Petrušića, internistu, na šta ukazuje visoka vrednost „gornjeg pritiska“ dok „donji ostaje“ na 80.
„Imam povišen krvni pritisak kod kojeg gornje vrednosti prelaze 160 mmHg, dok donji, takozvani srčani pritisak, nikada ne prelazi 80 mmHg. Puls mi je stalno između 50 i 60 otkucaja u minuti. Kada je gornji pritisak između 130 i 135 mmHg, donji iznosi svega 55 do 60 mmHg. Da li je u redu da je donji pritisak stalno niži i koja je uopšte donja granica dijastolnog pritiska.
Odgovor lekara
U uobičajenim okolnostima, porast sistolnog krvnog pritiska prati i porast dijastolnog pritiska. Ipak, kod određenog broja osoba ove dve vrednosti ne moraju da se kreću paralelno. Tada se može desiti da je sistolni pritisak povišen, dok je dijastolni istovremeno snižen. Ovo stanje u medicini se naziva divergentni krvni pritisak.
Jedan od najtipičnijih primera divergentnog krvnog pritiska javlja se kod hipertireoze, odnosno pojačane funkcije štitaste žlezde. U tom slučaju, pod uticajem povećanih koncentracija hormona štitaste žlezde, srce izbacuje veći volumen krvi u krvotok, što dovodi do porasta sistolnog pritiska. Istovremeno dolazi do širenja krvnih sudova, odnosno njihove vazodilatacije, što uzrokuje sniženje dijastolnog pritiska.
Važno je razlikovati ovakvo stanje od arterijske hipotenzije. Arterijska hipotenzija podrazumeva trajno snižen krvni pritisak koji je praćen simptomima kao što su vrtoglavica, malaksalost, nesvestica ili umor. U tim slučajevima, sistolni pritisak je najčešće niži od 100 mmHg, dok je dijastolni ispod 60 mmHg.
Što se tiče donje granice normalnog krvnog pritiska, ona nije strogo ista za sve osobe i zavisi od uzrasta, pola i opšteg zdravstvenog stanja. Kod mlađih osoba, naročito žena, prilikom celodnevnog merenja krvnog pritiska automatskim dvadesetčetvoročasovnim aparatom, donja granica tokom dana može iznositi oko 90 sa 60 mmHg, dok se tokom noći vrednosti mogu dodatno sniziti, čak i do oko 84 sa 49 mmHg, bez prisutnih tegoba.
Zaključno, niži dijastolni pritisak sam po sebi ne mora da predstavlja problem, naročito ako nije praćen neprijatnim simptomima. Međutim, zbog povišenih vrednosti sistolnog pritiska i sporijeg pulsa, preporučuje se redovna kontrola kod lekara, kao i eventualna dodatna dijagnostika radi utvrđivanja uzroka ovakvog odnosa vrednosti krvnog pritiska.
Komentari 0
ostavi komentar