Kultura
21. 11. 2025. 12:58 1
Milan Marić razotkriva narativ vlasti o protestima: Nikad ne potcenjujte moć propagande
Uoči obeležavanja godišnjice studentskog pokreta u Srbiji 22. novembra, na dan kada su napadnuti studenti i demonstranti ispred Fakulteta dramskih umetnosti, Milan Marić, poznati glumac, objavio je analizu propagandnog dejstva protiv studentskih protesta.
Glumac Milan Marić je analizu objavio na mreži Iks, ističući da se po prirodi svog posla bavi narativima, te se pozabavio narativima vlasti o protestu studenata koji je prerastao u protest građana.
Marić je analizu objavio u nizu, koji prenosimo:
"Kao neko ko se zbog posla bavi narativima, zanimljivo je posmatrati narative o protestu od strane vlasti.
Dakle, pisaću o onome što su pisali politikolozi i ljudi koji su se bavili propagandom u hibridnim režimima.
A vi sami procenite da li se to dešava i kod nas.
Prva i osnovna stvar u vezi propagande je - Nikada ne potcenjuj moć propagande i niko nije imun na propagandu. Trenutak kada osvestiš propagandu moguće da je trenutak kada je ona svoj posao završila u određenoj fazi i otišla dalje.
Druga stvar u vezi propagande je da ona ne služi da te nužno natera da poveruješ u suprotni narativ, nego da posumnjaš u svoj.
Dakle, napisaću nešto što je moj sažetak iz pročitanih tekstova i radova na temu propagande u hibridnim režimima.
Pisaću o fazama propagande sa osvrtom i na institucionalni i policijski pritisak koji se u 99% slučajeva sprovodi paralelno sa fazama propagande. Te faze se sprovode i otvoreno i "1 na 1".
1 - "Prevencija protesta". Propaganda: - Ignorisanje protesta u medijima - Protest prikazan kao marginalan - Trivijalni sadržaji zatrpavaju narative Institucije: - Pooštravanje pravila za okupljanje (dozvole, ograničenja, rute) - Administrativne prepreke (zabrane okupljanja) - Preventivna saslušanja aktivista. Policija: - Povećano prisustvo policije, ali bez intervencije (Cilj je da ljudi sami odustanu).
2 - "Demotivisanje i demobilizacija". Propaganda: - Narativi "protest je gotov" i "propalo je sve" - Dokumentarci, emisije i analize - Lažne ankete koje pokazuju da je protest okupio manjinu - Etiketiranje učesnika kao elitista, izdajnika, profitera. Institucije: - Prekršajne prijave organizatorima i prisutnima - Ciljane poreske ili inspekcijske kontrole - Pravna ograničenja organizacijama. Policija: - Snimanje i praćenje učesnika - pritisak (Cilj je povećati osećaj rizika).
3 - "Delegitimacija". Propaganda: - Demonizacija protesta (huligani, plaćenici, strani agenti) - Fabrikovani incidenti i isticanje nasilja - Stvaranje lažnog vođe protesta i kompromitovanje - Podela protesta na dobre demonstrante i loše demonstrante. Institucije: - Zabrane ruta, termina i prostora - Zabrane protesta zbog javnog reda i mira - Procesuiranje zarad zastrašivanja. Policija: - Selektivna hapšenja (Cilj je slomiti organizacionu strukturu).
4 - "Distrakcija i eskalacija". Propaganda: - Kreiranje državne krize - Moralna panika (kriminal, etničke tenzije..) - Kontra-protesti - Ignorisanje protesta od strane vlasti. Institucije: - Vanredne mere i specijalne odluke - Zabrane medijskog izveštavanja. Policija: Fizičko naguravanje sa masom, konfrontacija (Cilj je zaustaviti momentum protesta "usputnom krizom").
5 - "Direktna represija". Propaganda: - Narativ o profesionalnom postupanju policije i umerenom delovanju - Prebacivanje odgovornosti na demonstrante - Minimalizacija broja učesnika protesta - Stvaranje mita o "pobedi naroda nad haosom". Institucije: - Novi zakoni - Centralizacija moći bezbednosnih službi - Masovne prekršajne prijave - Krivični postupci za "nerede" - Zatvaranje nezavisnih medija i NVO. Policija: - Stalni nadzor, targetiranje, pritisak 1 na 1 - Korišćenje sile - Brutalniji obračuni - Angažovanje novih jedinica, paravojnih ili ljudi u civilu (Cilj je fizičko razbijanje protesta)
Ovo su samo neke od propagandnih mera koje hibridni režimi koriste u zavisnosti od situacije i okolnosti, ali su mere uglavnom represivnije i intenzivnije što više vremena prolazi i umor postaje veći. Ti režimi uvek računaju na umor, sukobe unutar demonstranata, osećaj beznadežnosti i straha, a najveći saveznik im je vreme, ali im je vreme i najveća opasnost ukoliko protest prepozna i preživi njihove napade. Cilj je jasan i uvek isti: Marginalizacija, demonizacija i distrakcija u cilju oslabljivanja, demotivisanja i odustajanja", zaključio je Milan Marić.
Komentari 1
ostavi komentar