Kolumne
28. 10. 2021. 06:00 6
Vodi li iko računa o broju oporavljenih od korone?
Potreban uslov da epidemija bolesti slabi je da u jednom danu broj zaraženih (New Cases) bude manji od broja prebolelih (New Recovered). Nažalost, samo za neveliki broj država u svetu je uporedni pregled ovih podataka dostupan.
Na slici su uporedno prikazani delovi dijagrama za četiri države, zasnovani na podacima sakupljenim u peridu nakon prvog avgusta ove godine. Žutom bojom predstavljen je dijagram novozaraženih. Dijagram dnevnog priraštaja prebolelih je zelene boje. Radi poređenja na ovoj slici su unete i maksimalne vrednosti broja novozaraženih u tom periodu.
Dijagrami su skalirani tako da može i da se sagleda brojevni odnos. Treba imati u vidu da Japan ima preko 125 miliona stanovnika, Iran oko 85, Francuska oko 65, a Izrael manje od deset.
Naravno, takav dijagram za Srbiju nije javno dostupan. Podatak o dnevnom priraštaju broja oporavljenih ne postoji u izveštaju ministarstva. Da li iko vodi računa o tome, nije poznato.
Nedostatak prethodnog prikaza predstavlja činjenica da su dati "sirovi podaci", bez "glačanja" (smoothed) koje predstavlja uobičajeni postupak prikazivanja slučajnih veličina, posebno kada je dijagram suviše "čupav". Tipično se prikazuju vrednosti dobijene izračunavanjem aritmetičke sredine u intervalu od sedam dana. Tako ni jedan dnevni podatak nije "izgubljen", ali je prikaz pregledniji. Osim toga, ovako prikazani dijagrami novozaraženih i prebolelih se često preklapaju. Praktično nemoguće, na osnovu ovakvih dijagrama napraviti uporedni prikaz koji omogućuje komparativnu analizu situacije u više zemalja.
To se može postići ako se kao karakterističan parametar posmatra razlika dnevnih priraštaja broja oporavljenih i broja novozaraženih osoba. Samo po sebi je jasno da, ako je ova razlika pozitivna, situacija je optimistička.
Međutim, pokazatelj stanja zaraze treba da bude veličina koja ne zavisi od brojnosti populacije na koju se podaci odnose. Takva veličina je količnik dnevnih priraštaja broja oporavljenih i broja novozaraženih osoba, jer on matematički ne zavisi od broja stanovnika. Potreban, ali ne i dovoljan uslov da se vidi svetlost na kraju
tunela, je da je ovaj količnik veći od jedan. Na slici su prikazani dijagrami zasnovani na podacima sajta Worldometer za šest zemalja koje u proteklih mesec dana ispunjavaju taj uslov. Isprekidanom crvenom linijom označena je granična vrednost.
U Izraelu ovaj količnik "poigrava", ali uporno nastavlja da raste. U Japanu, iako nakon dostizanja vrha ova vrednost opada, broj novozaraženih osoba u danu je već tri nedelje manji od hiljadu. Poređenja radi, u Srbiji, koja ima oko 18 puta manje stanonika od Japana, prosečno je u tom periodu bilo skoro 14 puta više zaraženih dnevno. Francuska i Indija pokušavaju da se održe u bezbednoj zoni. Italija je opet u problemima.
Na sledećoj slici prikazani su dijagrami zemalja koje su poslednjih dana u "opasnoj zoni". U Turskoj kao da situacija ide na bolje. Danska i Austrija su ponovo u "zoni sumraka".
Inače, već mesecima, u objavama Ministarstva za zravlje, smrtnost zbog kovida, izražena u procentima, kako to krizni štab izračunava, polako se smanjuje. U međuvremenu, broj osoba koje dnevno umiru zbog kovida je dan za danom sve veći.
Dijalektičko jedinstvo suprotnosti?
Petar Bošnjaković, doktor tehničkih nauka, profesor u penziji.
Komentari 6
ostavi komentar