Gori na Bliskom istoku: Ceo svet strepi kako će Iran uzvratiti Izraelu, ovo je 5 MOGUĆIH SCENARIJA

Izraelski ministar obrane Izrael Kac proglasio je posebno vanredno stanje na celom području Izraela. Iranci su poslali stotinak dronova na Izrael, ali je izraelska vojska objavila da ih je sve oborila.

Sjedinjene Američke Države upozorile su da bi sukob sa Iranom bio haotičan i da bi mogao uvući ceo region u rat. Izrael se, međutim, svejedno odlučio za napad.

Iako je Iran poslednjih godina ozbiljno oslabljen sankcijama i sve više izolovan, i dalje ima kapacitete za destabilizaciju regiona i svetske ekonomije.

Kako bi Iran mogao odgovoriti? Britanski Tajms naveo je pet mogućih scenarija.

Prvi scenario: Iran uzvraća raketnim napadima na američke baze i Izrael

Iran poseduje hiljade projektila srednjeg dometa, sposobnih pogoditi američke baze širom regiona - uključujući baze u susednom Iraku i vazdušnu bazu Al-Udeid u Kataru. Godine 2020, nakon što je američkim dronovima ubijen iranski vojni zapovednik Kasem Solejmani, Iran je raketirao baze s američkim vojnicima u Iraku.

Tada nije bilo smrtno stradalih među Amerikancima jer je baza na vreme evakuirana nakon upozorenja iz Irana. Danas bi napad mogao biti mnogo širi - usmeren na više baza istovremeno, uz korišćenje iranskih saveznika i posredničkih grupa u Iraku i Jemenu, što bi otežalo presretanje projektila.

Drugi scenario: Iran napada naftna polja u regionu

Bliski istok proizvodi oko 30 posto svetskog snabdevanja naftom, ponajviše u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu. U septembru 2019, napad projektilima i dronovima na saudijsko naftno postrojenje - za koji su Saudijci optužili Iran - prepolovio je proizvodnju nafte u toj zemlji i privremeno uklonio 5 posto svetske zalihe sa tržišta.

Iako se Iran od tada približio Saudijskoj Arabiji i drugim državama u regionu, dao je do znanja da bi mogao ciljati naftna polja u regionu ako njegovi nuklearni objekti budu napadnuti. Izazov za Izrael i SAD bio bi neutralisati što više iranskih raketnih baterija u prvom talasu napada, kako bi se umanjio učinak mogućeg iranskog odgovora.

Treći scenario: Iran blokira pomorski promet u Persijskom zalivu

Persijski zaliv ključan je za globalni prevoz nafte - kroz Hormuški tesnac prolazi do 30 posto svetskog snabdevanja. Sukob bi mogao paralisati pomorski promet tim putem.

Britanska pomorska agencija UKMTO (United Kingdom Maritime Trade Operations) već je izdala upozorenje brodovima u regionu da budu oprezni. U prošlosti je Iran minirao i napadao brodove u tom području kako bi izvršio pritisak na zalivske države i SAD.

Četvrti scenario: Iran direktno napada Izrael

Iran je ranije zapretio novim napadima na Izrael ako izraelske snage napadnu njegova nuklearna postrojenja. U oktobru, kao odgovor na izraelsko bombardovanje iranskih postrojenja za proizvodnju projektila i protivvazdušne obrane, Iran je ispalio salvu projektila na Izrael.

Većinu tih projektila presrela je izraelska protivvazdušna obrana uz pomoć SAD-a, Britanije i Francuske, no nekoliko projektila ipak je pogodilo metu - pali su na vojni aerodrom u kojem se nalazi flota izraelskih borbenih aviona F-35, samo nekoliko stotina metara od sedišta izraelske obaveštajne službe Mosad.

Peti scenario: Iranski saveznici se pridružuju sukobu

Hezbolah, dugogodišnji glavni iranski saveznik, decenijama je imao ulogu odvraćanja Izraela od napada, ali je ta grupa sada znatno oslabljena, kao i Hamas u Gazi.

Iran i dalje ima snažnu potporu Huta u Jemenu, koji redovno ispaljuju projektile prema Izraelu, kao i posredničke oružane grupe u Iraku, koje su napadale i izraelske i američke ciljeve u Iraku i Siriji.