Hrvati bojkotuju: Podržao i sam ministar

Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana delile po društvenim mrežama.

"24.1. u HR je bojkot protiv visokih cena prehrane.

Pozivaju se ljudi da taj dan niko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedelja", stoji između ostalog u tim porukama. 

Ministar ekonomije Ante Šušnjar podržao je proteste.

- Već duže vreme apelujem na njihovu aktivnost i drago mi je da su moji apeli doprli do građana i da su prihvatili sugestiju da lično krenu u akciju. Time pokazuju svima na tržištu kolika je njihova snaga - istakao je Šušnjar napominjući kako se zajedničkim delovanjem može uticati na formiranje cena, smanjiti inflatorne pritiske i dokazati da su građani, kao potrošači, relevantni partneri i sagovornici bez kojih procesi na tržištu ne mogu teći.

Pojedina iznenađenja iznenađena su ministrovom reakcijom, očekujući više od njega samog.

Udruženje Glas poduzetnika (UGP) iznenađena je potezom ministra ekonomije Ante Šušnjara, umesto da se, kako kaže, uhvati posla i donese konkretne mere za suzbijanje poskupljenja i visoke inflacije.

Smatraju kako upravo Šušnjar kao resorni ministar treba da razgovara s trgovcima i distributerima te umesto pozivanja na bojkot da posluša predloge preduzetnika. Iz UGP-a su podsetili kako su uputili Šušnjaru nekoliko dopisa i molbi za sastanak, no to mu, kažu, "nije bilo dovoljno zanimljivo kao kulinarski recepti pečenja kiflica", pa nisu dobili ni povratni imejl, a kamoli sastanak.

Predlažu uklanjanje parafiskalnih nameta

Tako predlažu smanjenje PDV-a, odnosno jedinstvenu stopu od pet posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cene osnovnih namirnica, zatim reformu javnog sektora, tj. digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi te podsticaje poljoprivredi s fokusom na proizvodnju i kupovinu od lokalnih proizvođača i malih trgovaca.

Predlažu takođe uklanjanje parafiskalnih nameta, odnosno smanjenje troškova za preduzetnike koji se na kraju prelivaju na potrošače, kao i transparentnost cena - jasno prikazivanje udela poreza u krajnjoj ceni proizvoda.

Hrvatska se, kako navode iz UGP-a, suočava s porastom cena hrane zbog visokog PDV-a, koji je među najvišima u EU, pri čemu za osnovne namirnice pet posto, a većinu hrane 25 posto. 

"Već smo odavno predložili mere"

To je, kažu, znatno više nego u zemljama poput Nemačke ili Francuske. Umesto površnih rešenja i prebacivanja krivice, potrebno je sprovesti celovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdrave i održive ekonomije, poručili su iz UGP-a.

"Umesto da se ide sa smanjivanjem PDV-a na proizvodnju hrane, ukidanje zabrane rada nedeljom malim trgovcima te time širenje kruga konkurentnosti na tržištu kao i s ukidanjem većine parafiskalnih nameta, išlo se s drastičnim povećavanjem plaća u javnom sektoru bez njegove racionalizacije i digitalizacije, a time se samo dolilo ulje na vatru već goruće inflacije", istakli su iz UGP-a.