Društvo i ekonomija
01. 05. 2026. 22:03 0
Hrana će u naredne DVE GODINE biti sve skuplja
Poljoprivredna sezona je tek na početku, pa je teško davati ocene o njenom krajnjem ishodu. Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju. Agrometeorološki uslovi za sada idu naruku proizvođačima - režim vlage u zemljištu prilično je dobar, setva je obavljena u optimalnim rokovima i vremenske prilike se pozitivno ocenjuju, kaže u razgovoru za Biznis.rs agroekonomski analitičar Žarko Galetin
Očekujem rast cena hrane, ali on neće biti tako brz i nagao kao 2022. godine. U naredne dve godine one će dostići jako veliki rast koji će da nas otrezni. Reč će biti o sporom trendu, koji neće tako lako padati, već će samo polako ići naviše. Mi se već sada suočavamo sa skupom hranom, a u ovom periodu to će biti još izraženije - napominje Galetin.
Žarko Galetin smatra da trenutne geopolitičke okolnosti koje utiču na cene energenata - sukob na Bliskom istoku i krizu u Ormuskom moreuzu - treba porediti sa početkom rusko-ukrajinskog sukoba 2022. godine.- Kod rata u Ukrajini vrlo brzo smo osetili odgovor na tržištu žitarica i uljarica, čije cene su naglo otišle gore. Međutim, kako su se pronalazile neke alternativne rute za protok, ukrajinskih žitarica pre svega, cene su počele da padaju. Najveći problem sada je što cene berzanskih roba puzajućom dinamikom idu gore, jednim sporim ali vrlo očiglednim tempom, što je znak da je u strukturi cene došlo do povećanja svih elemenata i troškova koji participiraju u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao što su energenti, mineralna đubriva i gas - objašnjava Galetin.On upozorava da kod tako laganog rasta cena nema vraćanja nazad i da je u pitanju trend koji će biti dugoročan i koji će se tek osetiti. Poljoprivreda ima značajan uticaj na kretanje bruto domaćeg proizvoda, pa i ovogodišnja sezona može biti važan faktor ukupnog ekonomskog rasta. Prošla godina bila je izrazito nepovoljna, sa velikim podbačajima prinosa, pre svega kod kukuruza i soje, ali i kod drugih ključnih kultura poput pšenice i suncokreta.
- Takvi rezultati doveli su do gubitka izvozne pozicije Srbije na tržištu kukuruza, gde je naša zemlja godinama bila među značajnim svetskim izvoznicima. Procene pokazuju da je slabiji prinos značio manjak od oko 500 do 600 miliona evra, jer su ukupni prinosi pali na nivo od oko 4,5 do pet miliona tona, što je uglavnom bilo dovoljno za domaće potrebe i nešto malo za izvoz - objašnjava Galetin.
Komentari 0
ostavi komentar